Na kraju rujna u Hrvatskoj je blokirani račun imalo 197 457 građana – 0,5 % više nego mjesec prije, ali 1,6 % manje nego lani. Glavnica njihova duga dosegnula je 2,92 milijarde eura, što je blagi mjesečni rast od 0,1 %, dok je u odnosu na prošlu godinu veća za 3,3 %.
Kada se glavnici pridoda 1,15 milijardi eura zateznih kamata, ukupan teret blokiranih građana penje se na 4,07 milijardi eura. Najveći dio potraživanja odnosi se na financijski sektor: banke potražuju 660 milijuna eura, a sve financijske institucije zajedno 740 milijuna eura, navodi Financijska agencija.
U poslovnom segmentu stanje je nešto povoljnije. U očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje krajem rujna bilo je 13 116 poslovnih subjekata – 0,1 % više nego mjesec ranije, ali gotovo na istoj razini kao prije godinu dana (plus 0,5 %). Glavnica njihova duga smanjila se na 679,4 milijuna eura, što je 23,3 milijuna eura ili 3,3 % manje nego u kolovozu i 0,2 % manje nego prošle godine.
Kada se uračuna 218,1 milijun eura kamata, ukupni dug tvrtki i obrta iznosi 897,5 milijuna eura. Od ukupnog broja blokiranih subjekata 5 709 su pravne osobe, a njihov dug čini čak 81,5 % svih nepodmirenih osnova (553,6 milijuna eura). Preostalih 7 407 su fizičke osobe registrirane za obavljanje djelatnosti, koje duguju 125,8 milijuna eura.
Promatrano mjesečno, pravnih osoba u blokadi je 2,5 % manje, a njihov dug pao je 4 %. Istodobno je broj blokiranih obrtnika i drugih fizičkih osoba porastao 2,2 %, dok se iznos njihova duga minimalno smanjio (-0,3 %).
Podaci Fine pokazuju da se pritisak dugovanja i dalje najviše osjeća među građanima, dok poslovni sektor postupno smanjuje zaostatke, iako broj blokiranih tvrtki ostaje visok.