Gotovo četiri godine nakon početka invazije, rat u Ukrajini ulazi u jednu od svojih najkrvavijih faza, pokazuju podaci nove analize američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).
• Prema studiji, ukupne vojne žrtve – poginuli, ranjeni ili nestali – dosegnule su oko 1,8 milijuna ljudi, a broj bi, kako se navodi, „mogao premašiti dva milijuna do proljeća 2026.”.
• Rusija trpi veći teret: procjenjuje se na 1,2 milijuna vojnika izbačenih iz stroja, među kojima je oko 325 000 poginulih.
• Ukrajinski gubici kreću se između 500 000 i 600 000, od čega je 100 000–140 000 poginulih u razdoblju od veljače 2022. do prosinca 2025.
• Ujedinjeni narodi potvrdili su gotovo 15 000 civilnih smrtnih slučajeva, uz napomenu da je stvarni broj zasigurno veći.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u veljači 2025. izjavio je da je poginulo oko 46 000 ukrajinskih vojnika, no analitičari ocjenjuju kako je ta brojka podcijenjena. Moskva pak posljednji put službeno govori o manje od 6 000 poginulih još u rujnu 2022., dok neovisni promatrači na temelju javno dostupnih podataka identificiraju više od 163 000 ruskih smrtno stradalih vojnika.
Novi val napada
Dok statistike rastu, ruski napadi bespilotnim letjelicama i projektilima nastavljaju odnositi živote civila.
• Putnički vlak u Harkivskoj oblasti pogođen je dronom; potvrđeno je pet poginulih. Na vlaku se nalazilo više od 200 putnika, a napad je Zelenskij na Telegramu nazvao „terorizmom” te dodao: „Svaki takav ruski udar potkopava diplomaciju koja je još uvijek u tijeku i pogađa, među ostalim, napore partnera koji pomažu okončati ovaj rat.”
• Istoga dana širom zemlje je u valovima napada stradalo ukupno deset ljudi, a deseci su ranjeni. U Odesi su tri osobe poginule, a 32 ranjene; teško je oštećeno i veliko postrojenje za opskrbu električnom energijom.
• Ministar energetike Denis Šmihal izvijestio je da je oko 710 000 stanovnika Kijeva ostalo bez struje i grijanja, što usred zimskih temperatura predstavlja ozbiljnu opasnost.
• Dodatne žrtve zabilježene su u regijama Donjeck, Zaporižje i Herson.
Pritisci na tehnološki front
U sjeni eskalacije Poljska je pozvala Elona Muska da ograniči pristup usluzi Starlink ruskoj vojsci, upozoravajući da satelitska komunikacija Kremlju pruža stratešku prednost na bojištu. Musk do sada nije javno odgovorio na apel.
Unatoč iscrpljujućim gubicima, CSIS napominje da obje strane pokazuju „značajnu sposobnost regeneracije snaga”, dok diplomatski napori ostaju krhki i stalno na udaru novih projektila.
