Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni u srpnju su porasle 0,4 % u odnosu na lipanj, dok je u cijeloj Europskoj uniji rast iznosio 0,6 %, pokazali su najnoviji podaci Eurostata.
Najveći doprinos mjesečnom rastu ponovno je dala energija, čije su cijene skočile 1,5 % u eurozoni i 2,3 % u EU. Cijene trajnih potrošačkih dobara i kapitalnih proizvoda porasle su 0,2, odnosno 0,1 %, dok su netrajne potrošačke robe zadržale lipanjsku razinu. Intermedijarni proizvodi pojeftinili su 0,2 %, pa, isključi li se energija, proizvođačke su cijene u europskoj industriji u srpnju zapravo stagnirale.
Hrvatska je pratila europski trend: cijene domaćih industrijskih proizvođača povećane su 0,6 % na mjesečnoj razini – jednako kao u Italiji i Litvi. Rumunjska predvodi rast s 6,7 %, a slijedi Bugarska s 5,7 %. Na drugom kraju ljestvice su Estonija (-1,0 %) i Latvija (-0,7 %).
Godišnja usporedba otkriva mnogo blaži pritisak na cijene. U odnosu na srpanj prošle godine proizvođačke su cijene u eurozoni više 0,2 %, a u EU 0,4 %. Hrvatska se uklapa u prosjek s rastom od 1,3 %, što je osjetno manje od lipanjskih 2,4 %. Posebno odskače Bugarska, gdje su proizvođačke cijene u srpnju bile čak 10,7 % više nego godinu ranije. Najveći pad zabilježila je Estonija (-6,1 %), a slijede Luksemburg (-4,5 %) i Portugal (-3,6 %).
Pad cijena energije na godišnjoj razini (-1,2 % u eurozoni; ‑1,1 % u EU) ublažio je ukupni inflacijski pritisak, dok su netrajni potrošački proizvodi ostali glavni generator rasta s poskupljenjem od 1,9 % u eurozoni i 2,2 % u Uniji.
Izvješće Eurostata moglo bi otvoriti novu političku raspravu u Zagrebu: Vlada će se moći pohvaliti usporavanjem rasta cijena, no oporba će zasigurno upozoriti da Hrvatska i dalje bilježi veće godišnje poskupljenje od prosjeka eurozone. Kako god, brojke signaliziraju da se inflacijski pritisci u industriji postupno smiruju, ali i da energetika ostaje ključni rizik za cijene u mjesecima pred nama.