Zaklada Schmidt Sciences, koju su osnovali Eric Schmidt, bivši izvršni direktor Googlea, i supruga Wendy, uložit će 45 milijuna dolara u petogodišnji projekt prikupljanja podataka o ugljičnom ciklusu u Južnom oceanu.
Južni ocean – najmanji poslije Arktičkog, ali odgovoran za oko 40 % ukupne apsorpcije oceanskog CO₂ – ostao je znanstvena enigma zbog ekstremnih uvjeta i oskudnih mjerenja. „Oceani čine ključni klimatski regulator, a ipak ih ne razumijemo dovoljno”, kaže profesorica Galen McKinley s Columbia Universityja i Lamont-Doherty Earth Observatoryja, jedna od voditeljica projekta.
Projekt predviđa četiri nenaseljena površinska plovila (USV-ovi) koja će tijekom cijele godine – uključujući brutalne zimske mjesece – ploviti izvan uobičajenih trgovačkih ruta i mjeriti parcijalni tlak CO₂ u vodi. Dronovi će se daljinski upravljati i uz pomoć strojnog učenja prilagođavati plovidbene putanje kako bi sakupili što više podataka. Prikupljene informacije bit će javno dostupne.
Za razliku od dosadašnjih kampanja koje uvelike ovise o komercijalnim brodovima i ograničene su na njihove rute, USV-ovi mogu ući u zloglasni Drakeov prolaz i druga teško dostupna područja gdje vjetrovi i valovi često onemogućuju klasične ekspedicije. „Južni ocean je golem, dramatičan i zastrašujuć. Upravo zato ovakvi podaci mogu objediniti cijelu znanstvenu zajednicu koja proučava oceanski ugljični ponor”, ističe McKinley.
Financijski se projekt provodi kroz javno-privatno partnerstvo: Schmidt Sciences kupuje podatke od kompanija koje posjeduju i upravljaju USV-ovima, dok je za znanstvenu nadogradnju zadužena američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA). Agencija posljednjih godina testira slične aranžmane, primjerice slanje dronova u uragane radi prikupljanja meteoroloških mjerenja.
Profesorica Eileen Hofmann sa Sveučilišta Old Dominion napominje da je zimski aspekt misije posebno dragocjen jer nedostaje podataka upravo iz hladne polovice godine. „Imamo toliko pitanja o ovom oceanu da će bilo kakvi dodatni podaci biti od pomoći. Zvuči prilično uzbudljivo”, kaže Hofmann.
Dok privatni kapital preuzima dio tereta, američko saveznog financiranje znanosti suočava se s najavljenim rezovima: proračunom za 2026. predviđa se smanjenje sredstava NOAA-i za 30 %, a Nacionalna znanstvena zaklada (NSF) mogla bi ostati bez više od polovice proračuna. Znanstvenici upozoravaju da takvi rezovi čine vanjske izvore poput Schmidt Sciencesa sve presudnijima za ambiciozne projekte globalnog dohvata.
Uz morsku misiju, zaklada financira i istraživanja ugljičnih ciklusa u Kongovskoj nizini te analize kopnenih ugljičnih budžeta, no svi ciljevi ostaju isti: pružiti nove, interdisciplinarne uvide u planetarni klimatski sustav.