Islandski jezik, koji danas govori oko 350 000 ljudi, mogao bi u potpunosti izumrijeti „već u jednoj generaciji” zbog sve veće dominacije engleskog i ubrzanog razvoja umjetne inteligencije, upozorila je bivša predsjednica islandske vlade Katrín Jakobsdóttir.
Njena je procjena da se navike čitanja i govora na Islandu mijenjaju „radikalno”: djeca i mladi svakodnevno konzumiraju sadržaj na engleskom jeziku – od društvenih mreža do streaming servisa – dok istodobno sve rjeđe posežu za tekstovima na materinskom jeziku.
„Mnogo jezika nestaje, a s njima umire golema količina ljudske misli i vrijednosti”, izjavila je Jakobsdóttir uoči nastupa na festivalu krimi-fikcije Iceland Noir u Reykjavíku, gdje je predstavila svoj drugi roman napisan u suradnji s piscem Ragnarom Jónassonom. Oboma je zajedničko uvjerenje da se islandski nalazi „na rubu ponora” upravo zato što suvremeni jezični modeli i digitalne platforme u pravilu favoriziraju velike svjetske jezike.
Iako islandske vlasti već godinama ulažu u alate koji umjetnoj inteligenciji omogućuju rad na islandskom, bivša premijerka smatra da to nije dovoljno. Upozorava da će se, ne poduzmu li se dodatne mjere, novonastali softveri i aplikacije trenirati isključivo na engleskim korpusima, čime će mali jezici biti još snažnije potisnuti.
Ragnar Jónasson dijeli njezinu zabrinutost: „Samo smo jednu generaciju udaljeni od gubitka jezika. Djeca u školi već međusobno razgovaraju na engleskom, informacije traže online, a knjige na islandskom postaju im sve manje privlačne.”
Povijesno iskustvo – razdoblje danskog upravljanja do 1918. – pokazuje koliko brzo strani utjecaj može preoblikovati jezik, podsjeća Jakobsdóttir. Tada je, kaže, snažni pokret za očuvanje islandskog uspio preokrenuti trend; danas se nada da će se pojaviti jednako odlučna inicijativa.
Istodobno, vlada u Reykjavíku vidi priliku u novoj pilot-suradnji s tehnološkom tvrtkom Anthropic, koja je stotinama islandskih nastavnika omogućila korištenje AI alata na nastavi. Jakobsdóttir, međutim, ističe da se državni napori moraju usredotočiti i na zaštitu jezika u kreativnim industrijama: automatizirani sustavi sve se češće koriste za pisanje tekstova, a publika, upozorava, „već stvara emotivne veze s umjetnom inteligencijom”.
Unatoč sumornim prognozama, bivša premijerka vjeruje da književnost još može odigrati ključnu ulogu. Njezin novi roman, smješten u 1989. u zabačeno ribarsko mjesto Fáskrúðsfjörður, popeo se na vrh islandskih top-lista. „Čitanje nas uči empatiji i pomaže nam da bolje razumijemo sebe”, zaključuje Jakobsdóttir, nadajući se da će baš knjige postati dio „jačeg pokreta” za spas islandskog jezika.