Rat je pratitelj ljudske civilizacije od njezinih početaka, a razgraničenje između dopuštenih ratnih djelovanja i ratnog zločina i dalje je jedna od najvećih pravnih i moralnih nedoumica.
Prema procjenama spomenutim u najnovijem izlaganju prof. dr. sc. Darka Ropca, u posljednjih 5 500 godina vođeno je oko 14 500 ratova u kojima je smrtno stradalo više od 3,6 milijardi ljudi. Dok jedni znanstvenici sukobe objašnjavaju klasnim razlikama, drugi ih povezuju s ljudskom prirodom; većina ipak smatra da ratovi nastaju pod utjecajem i društvenih i unutarnjih čimbenika.
„Sve dok se ne pokrenu sudski postupci protiv svakog ratnog zločina neće biti pravde ni mira”, istaknuo je Ropac, podsjećajući na ratna događanja devedesetih u Hrvatskoj, ali i na aktualni sukob u Ukrajini u kojemu, prema njegovim riječima, ruske snage čine djela koja se mogu okarakterizirati kao ratni zločini.
Od Starog zavjeta do Ženevskih konvencija
Pokušaji da se i u rat uvedu pravila datiraju još iz biblijskih vremena, no suvremeni temelji postavljeni su tek nakon Drugog svjetskog rata. Ključni dokumenti su:
- Ženevske konvencije iz 1949. koje štite ranjenike, ratne zarobljenike i civile;
- dodatni protokoli koji proširuju ta prava;
- Konvencija o nezastarijevanju ratnih zločina iz 1968., koja propisuje da se takva kaznena djela ne mogu izbrisati protokom vremena.
U hrvatskom Kaznenom zakonu ratni zločini obuhvaćaju, među ostalim, ubojstva, mučenja, protjerivanja, uzimanje talaca te vojno neopravdano razaranje. Dva su osnovna elementa svakog ratnog zločina: namjera i nečovječno postupanje.
Kad politika određuje granice
Njemački vojni teoretičar Carl von Clausewitz rat je opisao kao „produžetak politike drugim sredstvima”. Upravo politika određuje početak i kraj sukoba, ali i način na koji se tumače ratna pravila. Često se događa da zaraćene strane vlastite počinitelje veličaju kao heroje i grade im spomenike, što otežava međunarodno procesuiranje.
Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju pokazao je da su specijalizirani sudovi nužni kako bi zločini počinjeni tijekom ratnih sukoba dobili pravni epilog. Slično se, smatra Ropac, može očekivati i za zločine u aktualnom rusko-ukrajinskom ratu.
Ipak, unatoč postojećim konvencijama i sudovima, znatan broj ratnih zločina ostaje nekažnjen. Dok se ne uspostavi sustavan i univerzalan progon, upozoravaju stručnjaci, ni pravda ni stabilan mir neće biti moguće.