Berlin se, potaknut ruskom agresijom na Ukrajinu i sve glasnijim upozorenjima NATO-a, priprema za mogućnost oružanog sukoba na vlastitom tlu. Gradske vlasti, njemačka vojska i 12 bolnica dovršile su dvogodišnji plan civilne zaštite čiji je cilj osigurati da zdravstveni sustav ostane funkcionalan i u najcrnjem scenariju.
Dokument, klasificiran iz sigurnosnih razloga, donosi smjernice za:
• neprekinuti rad hitnih službi i bolničkih odjela • očuvanje lanaca opskrbe energijom, lijekovima i medicinskom opremom • premještanje pacijenata u kritičnim situacijama • održavanje dovoljnih rezervnih izvora energije
„Izmijenjena procjena rizika zahtijeva da civilna zaštita preuzme nove zadaće, uz one koje su se provodile proteklih godina”, istaknula je berlinska senatorica za zdravstvo Ina Czyborra. Najgora projekcija uključuje nagli skok broja ranjenika, poremećaje u infrastrukturi pa čak i potpunu evakuaciju prijestolnice.
Ravnatelj Berlinskog udruženja bolnica Marc Schreiner upozorava da, unatoč redovitim vježbama, pred zdravstvenim sustavom stoji dodatni posao: „Moramo učiniti zdravstvenu infrastrukturu otpornijom.”
Njemačka je još nakon aneksije Krima 2014. počela revidirati zapostavljeni sustav civilne zaštite, no rat u Ukrajini dramatično je ubrzao rad na konkretnim protokolima. Berlin sada želi biti siguran da u slučaju hibridnih prijetnji ili otvorenog napada može nastaviti liječiti i zbrinjavati stanovnike – čak i ako se rat preseli na ulice njemačke prijestolnice.