Viktor Orbán i Robert Fico godinama su nastupali kao bliski saveznici u Europskoj uniji – zajedno su kočili pomoć Kijevu, osporavali energetske sankcije Moskvi i gradili euroskeptičan blok. No krajem 2025. pukotina se otvorila na temi koja kod Mađara budi duboke povijesne traume.
Slovački parlament, pod Ficovom kontrolom, izmijenio je kazneni zakon i uveo do šest mjeseci zatvora za „javno kritiziranje ili dovođenje u pitanje” Benešovih dekreta. Ti poslijeratni akti iz 1945. omogućili su masovno oduzimanje imovine i protjerivanje etničkih Nijemaca i Mađara zbog kolektivne krivnje za suradnju s nacistima.
Danas u Slovačkoj živi oko 420 000 Mađara – gotovo osam posto stanovništva – ponajviše na jugu zemlje. Vlasti se i dalje pozivaju na dekrete pri izvlaštenju zemljišta za infrastrukturne projekte, bez naknade sadašnjim vlasnicima. Liberalna oporba, posebno Progresivna Slovačka, tražila je moratorij. Fico je odgovorio zabranom kritike kako bi, tvrdi, „zaštitio patriotizam” – ali ishod je bio suprotan: krajem prosinca izbili su prosvjedi etničkih Mađara u Bratislavi, Dunajskoj Stredi i Komárnu.
Orbán, koji se inače predstavlja kao neupitni zaštitnik sunarodnjaka u susjedstvu, reagirao je neobično tiho. Najavio je tek „razgovore radi razjašnjenja” te ponovio da Budimpešta „odlučno odbija princip kolektivne krivnje”. Datuma sastanka nema, ultimativnih zahtjeva također.
Takva suzdržanost otvorila je prostor mađarskoj oporbi pred travanjske izbore. Peter Magyar, čelnik stranke Tisza koja vodi u anketama, ustvrdio je da je Ficova vlada „otvoreno antimađarska” te poručio: „Ako ne osudi taj zakon, Orbán je izdajnik.”
Analitičar Zoltán Szalay smatra da će zakon najviše štetiti Ficu u očima manjine koju je želio disciplinirati. „Zakon je kontraproduktivan. Umjesto da zaštiti poslijeratni poredak, samo je pojačao osjećaj nepravde među manjinom”, upozorava.
Za Orbána je, pak, dilema dvojaka: održati partnerstvo presudno za blokadu briselskih odluka ili riskirati sukob s Bratislavom kako bi obranio sunarodnjake. Budimpešta je najavila pravnu pomoć slovačkim Mađarima, no bez detalja i rokova.
Kako će se odnosi razvijati, ovisit će i o energetskim vezama – obje zemlje i dalje uvelike ovise o ruskoj nafti i plinu. No jedno je već jasno: Benešovi dekreti, 80 godina stari, ponovno su postali politička bomba koja potresa i slovačke ulice i mađarsku izbornu kampanju.