Iako bi belomanastirsko odlagalište otpada za oko pet godina trebalo biti zatvoreno i zamijenjeno Regionalnim centrom gospodarenja otpadom Orlovnjak, na lokaciji pokraj željezničke pruge uskoro počinje gradnja dviju novih kaseta C i D ukupnog kapaciteta 50 000 prostornih metara.
Direktor Baranjske čistoće Damir Paulić objašnjava da je projekt, vrijedan više milijuna eura, već dobio građevinsku dozvolu te ide uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. „Grad Beli Manastir na vrijeme je prepoznao problem i pokrenuo investicijski postupak”, kaže Paulić, dodajući kako Fond sudjeluje i u istraživanju tržišta za izbor izvođača radova.
Proširenje od 1,2 hektara produžit će „život” deponija za otprilike pet godina, jer Fondov novac nosi i obvezu prihvata otpada iz šire regije, ne samo iz Baranje. Današnjim tempom – oko 5 000 tona otpada godišnje – novi volumen ne bi potrajao deset godina, već upola kraće.
Odlagalište postoji od 1960., a ozbiljnije se modernizira tek od 2002. godine. Zahvaljujući razvrstavanju otpada i kućnim mjerama prevencije godišnje količine su prepolovljene: prošle se godine odložilo 4 191 tonu miješanog i oko 1 000 tona ostalog otpada, što iznosi 164 kilograma po stanovniku – daleko ispod hrvatskog prosjeka od 474 kilograma.
Paulić upozorava da su nove državne naknade za deponiranje visoke – od 35 do 50 eura po toni, što Baranjce godišnje stoji oko 300 000 eura. Stoga Baranjska čistoća pokreće poticajni model kojim će kućanstva s manjim brojem odvoza i kompostiranjem plaćati znatno nižu cijenu, dok će oni koji gomilaju otpad dobiti viši račun. „Jedini pravi lijek je smanjivanje otpada”, zaključuje direktor.
Regionalni CGO Orlovnjak te planirana pretovarna stanica kapaciteta 3 000 tona godišnje, zajedno s novim kasetama, trebali bi osigurati dovoljno vremena da se uspostavi održiv sustav u kojem će Baranja do 2030. maksimalno smanjiti količine otpada koje završavaju na deponiju.