Na današnji dan prije 35 godina, 17. kolovoza 1990., u okolici Knina započela je otvorena oružana pobuna dijela hrvatskih Srba koja je ubrzo ušla u povijest kao Balvan revolucija. Postavljanjem balvana i improviziranih barikada na glavne prometnice između sjevera i juga zemlje, pobunjenici su u samo nekoliko sati praktički prekinuli hrvatsku cestovnu žilu kucavicu, zaustavili turistički vrhunac i najavili eskalaciju sukoba koji će prerasti u Domovinski rat.
Iznenadni nestanak srpskih trgovaca sa štandova na Jadranu, gomilanje balvana u ličkim šumama i šaptom prenošene priče o naoružanim četnicima nagovijestili su da se „nešto krupno sprema”. Dan kasnije na cestama su osvanule barikade, a, kako svjedoče suvremenici, "zemlja je bila presječena na dva dijela".
Prvi cilj pobune bili su lokalni policijski punktovi. Pred stanicama u Kninu, Obrovcu i Benkovcu još ujutro su se počeli okupljati „zabrinuti građani” tražeći da se višak oružja preda Zagrebu. Do podneva se opsada proširila na Gračac, Korenicu i Donji Lapac, a mnogi milicionari srpske nacionalnosti stali su na stranu pobunjenika. U poslijepodnevnim satima masovno se upadalo u postaje i odnosilo oružje.
Ministarstvo unutarnjih poslova iz Zagreba poslalo je dva helikoptera prema Obrovcu, no presreli su ih MIG-ovi JNA i naložili povratak. Time je, ističu svjedoci, Jugoslavenska narodna armija od prvog dana jasno pokazala na čijoj je strani. Paralelno je srpska propagandna mašinerija širila priče o „ustašama koji samo što nisu stigli”, stvarajući alibi za nove barikade.
Za ministra obrane samoproglašene „Republike Srpske Krajine” postavljen je mjesni milicajac Mile Martić, kasnije pravomoćno osuđen za ratne zločine. Dok su pobunjeničke patrole pretresale vozila i na nišanu držale putnike, turisti su ubrzano napuštali Jadran. Posljedice su bile trenutačne: promet se preusmjeravao dužim, skupljim obilaznicama, a hrvatsko je gospodarstvo trpjelo milijunske gubitke.
Kabok, jedan od očevidaca, podsjeća da je to bila „zadnja turistička sezona prije rata” te zaključuje da je neposredni cilj bio „priprema za trajnu okupaciju dijela hrvatskog teritorija”. To područje Hrvatska će dijelom vratiti operacijom Maslenica 1993., a u cijelosti vojno-redarstvenim akcijama Bljesak i Oluja 1995.
Tri i pol desetljeća poslije, Balvan revolucija ostaje prekretnica koja je jasno pokazala da se Jugoslavija raspada i da Hrvatsku čeka rat za neovisnost.
