„Živimo u digitalnom dobu, a digitalni sustavi počivaju na tri temelja: podacima, algoritmima i digitalnoj infrastrukturi poput računala, interneta, aplikacija i društvenih mreža”, ističe izv. prof. dr. sc. Ivan Balabanić, viši znanstveni suradnik s Instituta za istraživanje migracija u Zagrebu.
Balabanić podsjeća da algoritmi služe kao mehanizmi koji obrađuju goleme količine podataka i odlučuju koju će informaciju isporučiti svakom korisniku. Kako digitalna tehnologija neprestano napreduje, algoritmi postaju sve utjecajniji u svakodnevnom životu – od personaliziranih vijesti i preporuka na društvenim mrežama do sustava za kreditno bodovanje ili automatsko zapošljavanje.
Rastući utjecaj, tvrdi Balabanić, potaknuo je i javni strah da „o našim životima, pa i o društvenom i političkom uređenju, više ne odlučuju ljudi, nego računala”. No naglašava da sama tehnologija nije krivac: „Algoritmi nisu neutralni – oni slijede interese svojih kreatora ili, preciznije rečeno, problem nije u algoritmima, nego u tome tko ih kontrolira i s kojim ciljevima.”
Umjesto pitanja hoće li „algoritmi zavladati svijetom”, Balabanić poziva na raspravu o tome kako društveno, politički i pravno urediti njihovu uporabu. Po njemu, transparentnost vlasništva nad podacima, regulacija poslovnih modela internetskih platformi i snažniji demokratski nadzor nad razvojem umjetne inteligencije ključni su za zaštitu građanskih prava u digitalnoj eri.