Dok se američka akademska scena suočava s velikim rezovima i ideološkim pritiscima administracije Donalda Trumpa, sve više znanstvenika seli u Austriju koja se profilira kao „sigurno utočište” za istraživanje.
Boston-ski stručnjak za laboratorijsku robotiku Wali Malik među prvima je prihvatio poziv bečkog instituta Aithyra, osnovanog 2024. s ambicijom da umjetnu inteligenciju uvede u sve faze biomedicinskih istraživanja. „I saw the writing on the wall”, kaže Malik, prisjećajući se masovnih otkaza u američkim Nacionalnim institutima za zdravlje i Zakladi za znanost te naglog ukidanja federalnih grantova. „There is a lot of excitement in Vienna”, dodaje, navodeći da u Austriji više ne mora brinuti hoće li birokrat ili influencer njegov rad proglasiti „woke”.
Ministrica za žene, znanost i istraživanje Eva-Maria Holzleitner ocjenjuje napade Washingtona na visoko obrazovanje „doista šokantnima”, ali i prilikom da se Austrija nametne kao stabilna demokracija „bez ideoloških diktata”. Vlada zato planira u godinu dana dovesti najmanje 50 američkih profesora i stipendista, uz brzu proceduru zapošljavanja i program potpore za studente kojima je u SAD-u de iure ili de facto uskraćeno pravo na obrazovanje zbog podrijetla, roda ili aktivizma.
Sličnu poruku poslala je Austrijska akademija znanosti, koja je 4. srpnja 2025. lansirala prvi program „znanstvenog azila” financiran novcem preostalim iz Marshallova plana. U kolovozu je izabrano 25 stipendista, a svaki od njih dobiva 500 000 eura. Predsjednik Akademije Heinz Fassmann tada je poručio: „Thank Trump for this brain gain.”
Iseljenička udruga AsciNA, koja okuplja oko 1 400 austrijskih znanstvenika u Sjevernoj Americi, bilježi porast interesa za povratak kući. Predsjednica Alexandra Lieben kaže da je „početni šok” zbog rezova splasnuo, ali je ostala potraga za izlazom.
Primjer slijedi i informatičar Alexander Lex – nakon desetljeća u SAD-u seli svoj Visualization Design Lab sa Sveučilišta Utah na Tehničko sveučilište u Grazu. „Mislim da se u američkoj akademskoj zajednici događa golema kontrakcija”, upozorava Lex, naglašavajući da se znanstvenici u „ranjivijem položaju” autocenzuriraju i rjeđe riskiraju – „and that’s really bad for science”.
Sličnu priču ima i Hussam Habib, doktorant Sveučilišta Iowa koji istražuje kako algoritmi potiču političku polarizaciju. Napadi na projekte o dezinformacijama i sušenje fondova nagnali su ga da se javi na natječaj Sveučilišta u Grazu. „Am I glad that I dodged a bullet? … Deep down, I know that I would have been very, very stressed”, priznaje.
Kombinacija ukinutih grantova, ideoloških ograničenja i policijskih akcija protiv imigranata tjera strane i domaće istraživače da dignu sidro. Austrija se, barem za sada, pokazuje kao najglasniji i najorganiziraniji lovac na taj neplanirani „odljev mozgova” iz Sjedinjenih Država.
