SAD su u četvrtak odale počast žrtvama najtežeg terorističkog napada na američkom tlu, 24 godine nakon što su oteti zrakoplovi razorili njujorške Blizance i pogodili Pentagon.
U Memorijalnom centru 11. rujna na Manhattanu pročitana su imena gotovo 3000 poginulih, uz prisutnost gradonačelnika Erica Adamsa i političara iz savezne i gradske vlasti. New York je i ove godine najavio poznatu instalaciju „Tribute in Light” – dva plava snopa koja nakon zalaska sunca paraju nebo iznad juga Manhattana, ondje gdje su nekad stajali tornjevi Svjetskog trgovačkog centra. Mnoge će zgrade tijekom večeri biti obasjane plavom bojom.
U Washingtonu je komemoracija održana uz samu zapadnu fasadu Pentagona. Na njoj su sudjelovali bivši predsjednik Donald Trump i prva dama Melania Trump. Trump je najavio da će konzervativnom komentatoru Charlieju Kirku, ubijenom dan ranije u saveznoj državi Utah, posthumno dodijeliti Predsjedničku medalju slobode. „On je bio div svoje generacije i prvak slobode”, poručio je Trump.
Ministar obrane Pete Hegseth kazao je kako mu „život, primjer, pa čak i smrt Charlieja Kirka, vjernog sljedbenika Krista i američkog domoljuba, daju nadu”. Potpredsjednik JD Vance otkazao je planirani dolazak u New York kako bi posjetio ožalošćenu obitelj mladića u Uti.
Paralelno je služba održana i na polju kraj Shanksvillea u Pennsylvaniji, mjestu pada četvrtog otetog zrakoplova. Cilj tog leta nikada nije službeno utvrđen.
Napadi 11. rujna 2001. potaknuli su opsežan „rat protiv terorizma”: nakon invazije na Afganistan uslijedio je rat u Iraku 2003., čiji su daljnji učinci otvorili prostor za nastanak militantne skupine Islamska država. Vođu napada, Osamu bin Ladena, američke su specijalne snage ubile 2011. godine u Pakistanu.
Unatoč protoku vremena, godišnjica i dalje snažno odzvanja u američkoj politici i društvu, a ovogodišnju su obilježila i nova pitanja sigurnosti nakon atentata u Uti.
