Američko gospodarstvo u trećem je tromjesečju iznenadilo tržišta: prema prvoj procjeni Ministarstva trgovine, bruto domaći proizvod porastao je po godišnjoj stopi od 4,3 %, najbržim tempom u zadnje dvije godine i punih jedan postotni bod iznad konsenzusa analitičara.
Glavni pogon bilo je kućanstveno trošenje, koje je ubrzalo na 3,5 %, a Amerikanci su više izdvajali za rekreacijsku robu, automobile, putovanja te osnovne potrepštine poput hrane, lijekova i zdravstvenih usluga. Uz to, tvrtke su nastavile snažno ulagati u opremu i umjetnu inteligenciju, dok je državna potrošnja, osobito u obrambenom sektoru, dala dodatni poticaj. Izvoz se oporavio brže od uvoza, smanjujući trgovinski jaz.
Slabiju stranu slike čine zalihama osiromašeni lanci opskrbe te stambeni segment – pad gradnje i prodaje nekretnina povukao je rast nadolje. Ekonomisti pritom upozoravaju na takozvani K-oblik oporavka: najveću korist ubiru imućna kućanstva i velike korporacije, dok se srednji i niži slojevi bore s ograničenim budžetom. Dodatni teret manjoj potrošačkoj osnovici pripisuju se carinskim mjerama predsjednika Donalda Trumpa, koje su podigle cijene, te pooštrenoj imigracijskoj politici koja je smanjila ponudu radne snage.
Inflacija se ponovno zahuktala. Indeks cijena osobne potrošnje (PCE) porastao je na 2,8 %, a indeks cijena domaćih kupnji dosegao je 3,4 %, najvišu razinu od početka 2023. Zbog otpornije aktivnosti i povišenih cijena, mnogi vjeruju da Federalne rezerve, premda su ovaj mjesec već snizile kamate za 25 baznih bodova, neće uskoro posegnuti za novim rezom.
Kratkoročni rizik predstavlja nedavno zatvaranje savezne vlade, za koje Kongresni proračunski ured procjenjuje da bi moglo oduzeti do dva postotna boda rasta u četvrtom tromjesečju. Dio tog gubitka, smatraju analitičari, vratio bi se u sljedećim kvartalima.
Usprkos izazovima, visoki korporativni profiti, manji trgovinski deficit i trajna ulaganja u tehnologiju sugeriraju da bi američko gospodarstvo moglo zadržati relativno čvrste temelje i u 2026. godini.
