Gotovo tri četvrtine ovogodišnjeg rasta američkog BDP-a – čak 76 % – dolazi iz ulaganja povezanih s umjetnom inteligencijom. Podaci su potaknuli euforiju ulagača, ali istodobno produbili jaz između tehnoloških optimista i opreznih potrošača.
S jedne strane nalaze se entuzijasti koji, vođeni fenomenom „fear of missing out”, kupuju dionice tehnoloških divova i start-upova unatoč procjenama da bi trenutne valuacije imale smisla tek za stotine pa i tisuće godina zarade. Vlak optimizma, kažu analitičari, juri prema „sjajnoj budućnosti” ne osvrćući se na sadašnjost – pa ni na jučer.
Nasuprot njima stoje zabrinuti Amerikanci pogođeni rastom troškova života, visokim kamatama i sve većom neizvjesnošću tržišta rada. Oni strahuju da bi precijenjeni AI sektor mogao puknuti poput dot-com balona s početka tisućljeća, povlačeći sa sobom i ostatak gospodarstva.
Ekonomski raskol osobito je vidljiv u državama koje snažno podupiru politiku Donalda Trumpa. Ondje se istodobno bilježi rekordna potrošnja na dionice i sve veća potrošačka štedljivost. Tržišni promatrači upozoravaju da će sudar te dvije lokomotive – hiperambicioznih investitora i opreznih potrošača – odrediti ekonomsku putanju Sjedinjenih Država u nadolazećim mjesecima.
Za sada je jasno samo to da umjetna inteligencija nosi velik dio aktualnog gospodarskog zamaha. No ostaje pitanje: može li se rast zasnovan na tako uskom i rizičnom temelju održati ili SAD juri prema ponavljanju povijesti – uz još snažnije posljedice.
