Služba za carinu i zaštitu granice Sjedinjenih Država (CBP) potpisala je ugovor vrijedan 2,4 milijuna dolara s kompanijom General Dynamics kako bi razvila prototip „kvantnih senzora” povezanih s bazom podataka pokretanom umjetnom inteligencijom. Prema obrazloženju ugovora objavljenom prošloga tjedna u saveznom registru, sustav bi trebao „detektirati nedopuštene predmete i tvari (poput fentanyla) u vozilima, kontejnerima i drugim uređajima” te se po završetku mogao rasporediti „bilo gdje unutar okruženja CBP-a”.
Ugovor dolazi u jeku šire strategije Ministarstva domovinske sigurnosti (DHS) koja potiče primjenu i širenje umjetne inteligencije. Dokument ne otkriva na kojoj će se točno tehnologiji temeljiti najavljeni kvantni senzori niti kakve će podatke AI sustav obrađivati, ali naglašava da bi projekt „značajno smanjio štetu od krijumčarenja” i time pridonio nacionalnoj sigurnosti.
Čime će se mjeriti • CBP je od travnja do listopada 2025. istraživao tržište detekcijske opreme. • U srpnju je tražio ponude za 35 ručnih analizatora „Gemini” tvrtke Thermo Fisher Scientific koji koriste infracrvenu spektroskopiju (FTIR) i Ramanovu spektroskopiju za prepoznavanje droga poput fentanyla, ketamina ili kokaina. • U istom je razdoblju CBP naveo da je pronašao američki ručni analizator „koji ne može detektirati fentanyl”, no nije pojasnio radi li se upravo o Geminiju ili nekom od više od deset uređaja testiranih 2021. i 2023. godine.
Tvrtka Thermo Fisher poručila je da njezin Gemini ipak „jest dizajniran za detekciju fentanyla”. Znanstvene studije, međutim, upozoravaju da prijenosni FTIR i Raman uređaji mogu imati problema s lažno pozitivnim ili negativnim rezultatima pri ispitivanju vrlo malih količina ove sintetske opioide.
Kvantna alternativa Laboratorijska istraživanja posljednjih godina razvijaju metode oslanjajući se na kvantnu kemiju. Jedna radna studija iz 2024. opisuje kako se grafenski kvantni točkasti nanos i fluorescentna boja mogu „ugasiti” pri kontaktu s mikrogramskim tragovima fentanyla, dajući mjerljiv signal o prisutnosti tvari.
Prof. Matthew Webber sa Sveučilišta Notre Dame, suautor spomenute studije, navodi da bi računalni modeli temeljeni na umjetnoj inteligenciji mogli pomoći u „spektroskopskom razrješavanju” složenih uzoraka: „Ako signal dolazi od više komponenti u smjesi, oko ih možda neće razlučiti, ali AI-sustav specijaliziran za dekonvoluciju može biti vrlo moćan.”
Sljedeći koraci CBP nije objavio rokove isporuke prototipa niti planove za testiranje na granici. U obrazloženju se tek ističe da će se „napredne kvantne i klasične tehnologije” povezati s AI-om kako bi se stvorio sustav spreman za raspoređivanje u realnim uvjetima. Ako koncept bude uspješan, američka će carina dobiti novo oružje u borbi protiv sintetskih opioida koji posljednjih godina ulaze u zemlju u sve manjim, ali smrtonosnijim pošiljkama.