Najnoviji podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja otkrivaju zabrinjavajući trend: učenici osnovnih i srednjih škola prošle su školske godine 2024./2025. skupili ukupno 40,2 milijuna sati izostanaka. Prosjek od gotovo 90 propuštenih sati po učeniku stavlja dodatni pritisak na škole i roditelje dok stručnjaci upozoravaju da se iza brojki krije složen društveni problem.
Prema službenoj statistici, čak 39,5 milijuna sati vodi se kao opravdano – mahom uz liječničke ispričnice ili odobrenja razrednika – dok je oko 700 tisuća sati evidentirano kao neopravdano. Ipak, pedagozi upozoravaju da granica između opravadanog i prikrivenog izostajanja postaje sve tanja, osobito u srednjim školama gdje raste broj „bijelih“ bolovanja i lažnih ispričnica.
Stručnjaci navode više uzroka: od rastućih mentalnih teškoća adolescenata, preko nesklada nastavnih programa s interesima mladih, do angažmana u honorarnim poslovima i e-sportu. „Radi se o multifaktorskom fenomenu koji zahtijeva suradnju škole, obitelji i sustava socijalne skrbi“, poručuju iz savjetovališta za djecu i mlade.
Nakon pandemije, digitalna nastava ostavila je dugotrajne posljedice na radne navike i motivaciju učenika. U nekim je srednjim školama broj neopravdanih sati u dvije godine porastao za trećinu, što potvrđuje da se izostanci više ne mogu svesti samo na liječničke razloge.
Ministarstvo najavljuje strožu kontrolu vjerodostojnosti ispričnica, ali i pilot-projekte usmjerene na mentalno zdravlje u školama. Pedagozi pak ističu da će represivne mjere imati ograničen učinak ako se istodobno ne ojačaju programi podrške učenicima i obiteljima.
S 40 milijuna propuštenih sati nastave Hrvatska se suočava s alarmom koji ne pogađa samo statistiku. Riječ je o upozorenju da je školskim hodnicima, jednako kao i učionicama, potrebna ozbiljna reforma pristupa učeniku u 21. stoljeću.