Sve je više tinejdžera i mladića u Hrvatskoj koji, odjeveni u crno, s kapuljačama, fantomkama, pa čak i bejzbol palicama ili bokserima, napadaju Rome, Srbe, novinare i svakoga tko im se čini „drukčijim”. Fenomen je povezan s radikalnim sadržajem na internetu, gdje se generacija Z satima izlaže teorijama zavjere, ekstremno desnim porukama i nasilnim video-igricama.
Ogledni primjeri nasilja:
• Markov trg, listopad 2020. – Danijel Bezuk (22) iz Kletišta automatskom je puškom pucao na Banske dvore i teško ranio policajca; kasnije je pronađen mrtav.
• Sajam knjiga u Zagrebu – maloljetnici u crnom pretukli su vršnjake bez ikakva motiva osim demonstracije sile.
Regionalni i europski odjek
• Mađarska garda, paravojno krilo stranke Jobbik, redovito maršira selima s većinskim romskim stanovništvom vičući „Prljavi Cigani, ubit ćemo vas!”.
• Slovačka LSNS regrutira pristaše preko opskurnih Facebook grupa; atentator s lijevim predznakom ranio je predsjednika vlade Roberta Fica pod obrazloženjem da „šteti slovačkoj slobodi i kulturi”.
• U Češkoj, zastupnik Jaromír Balda dva je puta rušio stabla na prugu kako bi izazvao nesreću i okrivio muslimanske migrante, ostavljajući poruku „Alahu ekber”.
• Njemački desničar Alexander R., povezan s AfD-om, nabavljao je oružje u Hrvatskoj, dio čak iz Domovinskog rata.
• Poljski ultradesničari i huligani, pod geslom „bijela Poljska”, surađuju s hrvatskim navijačkim skupinama koje već godinama vandaliziraju javne prostore ustaškim simbolima.
• U Italiji je premijerka Giorgia Meloni došla na vlast antimigracijskom retorikom, što je dodatno ohrabrilo europske ekstremiste.
Zašto mladi?
Stručnjaci upozoravaju da su upravo adolescenti najpodložniji radikalizaciji: privlači ih jasna struktura, osjećaj pripadnosti i mit o „obrani nacije”. Desne skupine zato ciljano plasiraju memove, videozapise i dezinformacije na društvenim mrežama, pretvarajući virtualnu mržnju u stvarno nasilje.
Institucije pod pritiskom
Policija i obavještajne službe diljem EU-a bilježe porast nabave oružja, koordinacije huligana i tzv. vukova samotnjaka. Hrvatski sigurnosni stručnjaci traže bržu razmjenu podataka s partnerima iz EU-a te preventivne programe u školama.
U protivnom, upozoravaju, novi „jurišnici na demokraciju” mogli bi iz virtualnih krugova sve češće prelaziti na ulice – i to ne samo u crnom, nego i naoružani.
