Sigurnost na internetu sve je ugroženija, a Europska unija bilježi stalni rast kibernetičkih napada. Na nedavnoj konferenciji Europola o kibernetičkom kriminalu izdvojeno je pet ključnih izazova:
- uravnoteženje pristupa podacima i privatnosti građana;
- prekogranična dostupnost podataka istražiteljima;
- ubrzano prilagođavanje regulatornih okvira tehnološkom razvoju;
- „kibernetička diplomacija” – jačanje suradnje vlada i industrije;
- prevencija inovativnim metodama.
Posebno je naglašeno da kibernetički kriminalci brže od regulative koriste enkripciju i anonimizacijske alate, što vlastima dodatno otežava pristup podacima i istragu napada.
Još veći problem otkriva izvještaj EU-ova projekta CADMUS: većina članica, uključujući Hrvatsku, pati od ozbiljnog manjka stručnjaka za kibernetičku sigurnost. Najkritičniji su profili za strateško planiranje, upravljanje rizicima i incidentima te razvoj ljudskih potencijala u informacijskoj sigurnosti.
„Najveća je potreba za iskusnim inženjerima kibernetičke sigurnosti, a općenito nedostaje ljudi u cyber sektoru”, navodi Filip Omazić, inženjer u Nacionalnom CERT-u. Upozorava i na nužnost kontinuiranog ulaganja u obrazovanje te motiviranje stručnjaka za stalno usavršavanje.
Slično ističe Tomislav Jakopec, v. d. prodekana za nastavu i studente Filozofskog fakulteta u Osijeku. Po njegovu mišljenju, građane treba neformalno educirati o cyber prijetnjama i potaknuti ih da sumnjive aktivnosti prijavljuju policiji ili CERT-u.
Europska unija pokušava odgovoriti na prijetnje. Uredba DORA i direktiva NIS2 trebale bi podići razinu zaštite podataka u tvrtkama i institucijama od presudne važnosti za gospodarstvo i društvo. Međutim, bez dovoljnog broja obučenih stručnjaka teško će se postići željena otpornost na sve sofisticiranije napade.