„Volio sam večere s ekipom, dobro kuham i u mene doma je uvijek bilo veselo. Pilo se, jelo se, sve dok nisam dobio dijabetes”, prisjeća se pedesetogodišnji Dubrovčanin koji je prije nekoliko godina primio dijagnozu bolesti koja je u Hrvatskoj poprimila razmjere epidemije.
Činjenice koje podupiru njegovu priču krajnje su ozbiljne:
- U 2024. godini u Hrvatskoj je evidentirano 396 000 osoba s dijagnosticiranim dijabetesom.
- Stručnjaci procjenjuju da stvarni broj oboljelih prelazi 500 000 jer mnogi ni ne znaju da boluju.
- Broj službeno registriranih bolesnika gotovo se udvostručio u odnosu na 2000., kada ih je bilo oko 174 000.
- Hrvatska je po udjelu oboljelih druga u Europi, a po smrtnosti od šećerne bolesti na neslavnom je prvom mjestu; dijabetes je trenutačno treći vodeći uzrok smrti u zemlji.
- U Dubrovačko-neretvanskoj županiji, iz koje dolazi naš sugovornik, na dijabetes otpada oko 9,4 % ukupne smrtnosti.
Osobna promjena
Dotad naviknut na obilne obroke i druženja „uz dobro vino i još bolju spizu”, Dubrovčanin je zanemarivao upozoravajuće znakove: 30 kilograma viška, česte mučnine i stalni umor pripisivao je – kako kaže – lošem načinu života. Prekretnica je stigla tek nakon liječničke dijagnoze.
„Otkad koristim Ozempic, smršavio sam više od 30 kila, ali najviše zato što se držim pravilne prehrane. Svaki dan hodam barem četiri do pet kilometara”, ističe, svjestan da lijek nije čarobni štapić nego potpora promjeni navika.
Poruka liječnika je jasna: rizični stil života – premalo kretanja, previše procesuirane hrane i alkohola – glavni je okidač tipa 2 dijabetesa. Redoviti preventivni pregledi, kontrola tjelesne težine i umjerena tjelovježba prvi su koraci u suzbijanju trenda koji Hrvatsku drži na vrhu europske ljestvice po broju oboljelih i umrlih od te bolesti.