Tvrtka Anthropic zatražila je od američkog žalbenog suda da zaustavi, kako je opisuje, „najveću kolektivnu tužbu za autorska prava u povijesti”, upozoravajući da bi postupak mogao „financijski uništiti” čitav sektor generativne umjetne inteligencije.
Žalba se odnosi na nedavnu odluku saveznog suca Willijama Alsupa kojom je dopuštena kolektivna tužba triju autora protiv Anthropica zbog načina na koji je tvrtka trenirala svoje modele. Sudac je, prema navodima Anthropica, odluku donio oslanjajući se na „50 godina iskustva”, a ne na detaljnu analizu tko sve ulazi u potencijalnu skupnu tužbu.
• Do sedam milijuna mogućih tužitelja: tužba bi obuhvatila djela nastala tijekom cijelog stoljeća izdavačke povijesti. • Potencijalna kazna: do 150 tisuća dolara po djelu, što bi ukupno moglo dosegnuti stotine milijardi dolara. • Početak suđenja zakazan je za četiri mjeseca.
Anthropic tvrdi da bi, suočena s tolikim financijskim rizikom, mogla izgubiti priliku braniti se na sudu te biti prisiljena na nagodbu, što bi stvorilo presedan „opasan za sve druge GenAI tvrtke” koje koriste zaštićene materijale za treniranje modela.
U podnesku su im se pridružila i dva velika tehnološka udruženja, Consumer Technology Association i Computer and Communications Industry Association, upozoravajući da bi potvrda ovakvih skupnih tužbi mogla obeshrabriti ulaganja i ugroziti američku tehnološku konkurentnost.
S druge strane, organizacije koje zastupaju autore – među njima Authors Alliance, Electronic Frontier Foundation i American Library Association – podsjećaju da su tužbe za autorska prava loše prilagođene kolektivnim postupcima jer svaki autor mora pojedinačno dokazati vlasništvo. Ukazuju na slučaj Google Books, gdje se pokazalo koliko je komplicirano utvrditi tko polaže prava na djela čiji su izdavači nestali ili su nasljednici nepoznati.
Kritičari upozoravaju i da sud nije razradio kako će rješavati desetke tisuća pojedinačnih pitanja vlasništva, što bi moglo dovesti do „stotina mini-suđenja”. Također upozoravaju da mnogi potencijalni autori možda nikada neće saznati za spor, a predloženi sustav obavještavanja prepušta odgovornost samim tužiteljima da pronađu druge nositelje prava.
Zaključno tvrde da bi prisilne nagodbe mogle trajno ostaviti neriješenim ključno pitanje: je li korištenje zaštićenih djela u treniranju generativne umjetne inteligencije uopće zakonito.