Iz improviziranih kampova razbacanih po ruševinama stanovnici Gaze promatraju novu stvarnost: masivni žuti betonski blokovi i svježe asfaltirane ceste koje je izraelska vojska postavila kako bi označila crtu povlačenja. Ta tzv. žuta linija, uspostavljena nakon prekida vatre 10. listopada, zatvara 53 % Pojasa Gaze pod izravnu izraelsku kontrolu – uključujući Rafah na jugu, većinu oranica i dijelove grada Gaze.
Više europskih i regionalnih dužnosnika upozorava da bi privremena linija uskoro mogla postati de facto granica koja će trajno podijeliti teritorij na dio kojim upravlja Izrael i dio pod Hamasom. „Gaza ne smije zaglaviti ni u čijoj zemlji između mira i rata”, poručio je jordanski ministar vanjskih poslova Ajman Safadi, pitajući se kako osigurati provedbu dogovora na terenu.
Trumpov plan bez kalendara Prva faza mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trumpa zasad se svodi na prekid vatre i definiranje linije razdvajanja. Druga faza – povlačenje izraelskih snaga iza žute linije, formiranje prijelazne uprave, razmještaj multinacionalnih postrojbi, razoružanje Hamasa i početak obnove – nema ni precizan rok ni jasan mehanizam provedbe.
Ključni akteri ostaju ukopani u svojim pozicijama. Hamas odbija predati oružje, dok Izrael odbacuje povratak Palestinske samouprave (PA) iz Ramallaha. Neizvjesnost oko slanja međunarodnih snaga dodatno paralizira proces – desetak diplomata potvrdilo je da europske i arapske vlade ne žele riskirati sukob s Hamasom.
Sjedinjene Države pripremile su nacrt rezolucije Vijeća sigurnosti koja bi multinacionalnom kontingentu i prijelaznoj upravi dala dvogodišnji mandat. Međutim, bez snažnijeg američkog pritiska na Izrael da prihvati ulogu PA i jasnu perspektivu palestinske državnosti, europski dužnosnici ne vide kako bi se plan mogao pomaknuti s mrtve točke.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da nema namjeru ponovno okupirati Gazu, ali najavljuje formiranje tampon-zone unutar enklave kako bi spriječio novi napad poput onoga iz listopada 2023. Vojni glasnogovornik Nadav Shoshani poručuje da će se vojska povući „čim Hamas ispuni svoj dio sporazuma i stignu međunarodne snage sigurnosti”.
Na izraelskoj strani linije već se obnavlja infrastruktura: ruševine su poravnane u zemljane bedeme, a izgrađeni su i novi punktovi. Istodobno, gotovo dva milijuna ljudi stisnuto je u šatorskim naseljima na teritoriju kojim upravlja Hamas. Ta skupina, prema snimkama, ponovno uspostavlja policijsku kontrolu, čisti ceste i obračunava se s političkim protivnicima.
Opasnost od „zaključane“ fragmentacije Američki potpredsjednik JD Vance i Trumpov zet Jared Kushner sugerirali su da bi sredstva za obnovu mogla krenuti u izraelski dio čak i bez prelaska u drugu fazu. Analitičari upozoravaju da bi se tako na terenu „zaključala“ podjela, ostavljajući ostatak Gaze u humanitarnoj katastrofi i bez izgleda za ozbiljnu obnovu.
Procjenjuje se da bi potpuna rekonstrukcija Gaze stajala oko 70 milijardi dolara. Zaljevske monarhije nevoljko ulažu dok god nema uključivanja Palestinske samouprave i jasnog puta prema državnosti – opciji kojoj se Izrael oštro protivi.
Hamasova ponuda i europski uvjeti Glasnogovornik Hamasa Hazem Kasem poručuje da je pokret spreman prepustiti vlast „tehnokratskom palestinskom tijelu“ kako bi počela obnova, naglašavajući da „sve regije Gaze jednako zaslužuju rekonstrukciju“. Europske i arapske države pak inzistiraju da se u Gazu vrati policija i administracija PA, potpomognute multinacionalnim snagama. Jedna od ideja na stolu jest da Hamas uništi svoje oružje pod međunarodnim nadzorom, umjesto da ga predaje Izraelu.
Britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper na sigurnosnoj konferenciji u Bahreinu upozorila je da Gaza ne smije ostati „ni rat ni mir“. Sličan je stav iznio i jordanski ministar Safadi, naglasivši da je Gaza „dio okupiranog palestinskog teritorija“ i da svako trajno razdvajanje potkopava rješenje o dvije države.
S druge strane, izraelski krajnje desni ministri otvoreno zazivaju obnovu židovskih naselja uklonjenih 2005., a dio izraelske javnosti podržava trajno vojno prisustvo. Izraelska vojska, prema izvorima, zasad se tome opire, svjesna logističkih i političkih rizika dugotrajne okupacije.
Neizvjesna budućnost kolosalne obnove Bez dogovora o sigurnosnom vakuumu, milijuni raseljenih Palestinaca ostaju bez krova nad glavom i gotovo u potpunosti ovisni o humanitarnoj pomoći. Šezdesetdvogodišnji stanovnik grada Gaze Salah Abu Amr kaže da ljudi već razmišljaju o preseljenju u izraelski sektor ako ondje krene obnova: „Hoćemo li se svi moći preseliti u to područje? Hoće li Izrael birati tko smije prijeći, a tko ne?“
Ako žuta linija postane trajna granica, upozoravaju međunarodni analitičari, palestinske ambicije za neovisnom državom bit će dodatno oslabljene, dok će humanitarna katastrofa unutar enklave poprimiti još dublje razmjere. „Ne smijemo imati fragmentaciju Gaze”, zaključio je Safadi – no sve više znakova upućuje upravo na taj scenarij.
