Nova analiza američkih istraživača sa sveučilišta Harvard, Michigan i Duke upozorava da bi se ultra prerađena hrana (UPF) trebala nadzirati jednakim žarom kao duhanski proizvodi. Članak objavljen 3. veljače u uglednom časopisu Milbank Quarterly tvrdi da gazirana pića, industrijski snackovi, gotovi umaci i slični proizvodi „dijele više osobina s cigaretama nego s jabukama i mrkvom” – od načina kako se proizvode do efekta na mozak.
Ključni nalazi • Proizvođači optimiziraju teksturu, okus i brzinu isporuke šećera i masti tako da aktiviraju sustave nagrađivanja, što potiče kompulzivno prejedanje. • Marketinške oznake poput „s malo masnoće” ili „bez šećera” autori nazivaju „ispiranjem zdravljem”, strategijom koja može odgoditi regulatorne mjere – paralelno s filtriranim cigaretama iz 1950-ih. • UPF-ovi ispunjavaju većinu kriterija ovisnosti; štetni su i prije formalne klasifikacije tog tipa. • Predlaže se primjena taktika iz borbe protiv duhana: porezi, ograničenja oglašavanja, sudske tužbe i jasno razlikovanje rizičnih proizvoda od cjelovitih namirnica.
„Mnoga ultra-procesirana jela dijele više karakteristika s cigaretama nego s minimalno prerađenom hranom, stoga zaslužuju regulaciju razmjernu riziku”, navode autori. Klinička psihologinja Ashley Gearhardt opisuje iskustva pacijenata: „Govore mi: ‘Osjećam se ovisno o ovome… Znam da me ubija, želim prestati, ali ne mogu.’”
Sporna usporedba Ne slažu se svi stručnjaci da UPF treba tretirati baš kao nikotin. Profesor Martin Warren iz britanskog Quadram Institutea upozorava da se ovisnost možda više temelji na naučenim preferencijama i praktičnosti nego na čistom farmakološkom učinku. Po njemu, ključno je utvrditi dolazi li šteta iz samih sastojaka ili iz činjenice da takva hrana potiskuje cjelovite namirnice bogate vlaknima i mikronutrijentima.
Globalna dimenzija Dok se rasprava u razvijenim državama zahuktava, dr. Githinji Gitahi iz organizacije Amref Health Africa ističe da je Africi već sada „profitabilno okruženje za štetne proizvode” zbog slabe regulacije i promjena potrošačkih navika. Upozorava da bi bez javnih intervencija rapidni rast nezaraznih bolesti mogao preopteretiti ionako krhke zdravstvene sustave kontinenta.
Autori studije priznaju da je hrana, za razliku od cigareta, nužna za život. Upravo zato smatraju da je jasno označavanje i suzbijanje agresivnog marketinga još potrebnije: potrošači ne mogu u potpunosti „izaći” iz okruženja u kojem je ultra prerađena hrana posvuda prisutna.
Je li vrijeme za porez na čips i gazirano ili za strogo ograničenje reklama – tek će se vidjeti. No poruka istraživača jasna je: odgovornost za eksploziju nezaraznih bolesti ne može ostati samo na pojedincima; teška se bitka, kažu, mora voditi i na terenu prehrambene industrije.