Udio zlata u globalnim deviznim rezervama doseže nove vrhunce, dok se udio američkog dolara postupno smanjuje. Analitičari to povezuju s pojačanom geopolitičkom nesigurnošću i potragom za zaštitom od mogućih potresa u međunarodnoj trgovini.
Istodobno, terminske cijene gotovo svih sirovina porasle su nakon vikend-pregovora u Maleziji. Tamo je američki ministar financija Scott Bessent poručio da „Trumpova prijetnja carinama od sto posto nije moguća” i najavio da će Kina „značajno povećati kupnju američke soje”. Takve su najave potaknule veći apetit za rizikom, gurnule azijske burze na nove vrhunce i pritom spustile cijene zlata i državniih obveznica – tradicionalnih sigurnih utočišta.
Pozitivan ton s tržišta prati se do četvrtka, kada se u Južnoj Koreji planira susret američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog čelnika Xija Jinpinga. Trgovci upozoravaju da bi se, ako ne uslijede konkretne obveze o kupnji, mogla pojaviti klasična reakcija „kupi glasinu, prodaj činjenicu”. Kineska strana zasad govori tek o „početnom konsenzusu” bez preciziranja količina niti rokova.
Fokus investitora, međutim, ne ostaje samo na Seulu. U srijedu američka središnja banka objavljuje odluku o ključnim kamatama. Tržište široko očekuje novo sniženje, a konferencija predsjednika FED-a Jeromea Powella trebala bi dati dodatne signale o daljnjem smjeru monetarne politike.
U Washingtonu se, k tome, špekulira da bi se privremeno zatvorena savezna vlada mogla ponovno otvoriti na razdoblje od tri tjedna, što bi dodatno utjecalo na raspoloženje ulagača.
Zbrojeno, rast cijena sirovina, pad interesa za „sigurne luke” i rekordni udio zlata u rezervama sugeriraju da se tržišta pripremaju za tjedan obilježen političkim i monetarnim prekretnicama. Hoće li optimizam potrajati ili će dominantna postati opreznija trgovinska strategija, ovisit će o ishodu sastanka Trump-Xi i Powellovim porukama iz Washingtona.
