Novo istraživanje talijanskog instituta IMT School for Advanced Studies Lucca dovodi snove u središte rasprave o kvaliteti spavanja. Znanstvenici su tijekom četiri noći pratili 44 zdrave odrasle osobe, budili ih ukupno oko 1.000 puta i bilježili njihovu moždanu aktivnost te dojmove o snu.
Ključni nalazi • Sudionici su najdublje naspavanost prijavljivali poslije „uranjajućih”, izrazito živopisnih snova s bogatim osjetilnim detaljima i jasnom radnjom. • Rezultati sugeriraju da sanjanje nije pasivan nusprodukt REM faze, nego aktivan, strukturiran proces u kojem mozak reorganizira uspomene i emocije. • Snovi, navode autori, djeluju kao svojevrsni tampon između vanjskih podražaja i unutarnjeg iskustva spavača, pa osjećaj dubokog odmora može opstati čak i kada se fiziološki parametri sna mijenjaju.
Zašto je to važno Ovo bi otkriće moglo objasniti paradoks ljudi koji se osjećaju iscrpljeno premda im laboratorijska mjerenja pokazuju „uredan” san – nedostaje im kvalitetno sanjanje. Time se otvara novo područje istraživanja za poremećaje spavanja poput nesanice, ali i za svakodnevne savjete kako poboljšati noćni odmor.
Preporuke za očuvanje faze snivanja Stručnjaci podsjećaju da sadržaj snova ne možemo u potpunosti kontrolirati, no moguće je zaštititi REM fazu:
- odlazite na spavanje i budite se u isto vrijeme;
- smanjite noćna buđenja;
- ograničite unos alkohola u večernjim satima;
- uvedite umirujuću rutinu pred spavanje;
- prilagodite temperaturu, svjetlo i buku u spavaćoj sobi.
Autori studije naglašavaju da su potrebna nova istraživanja na većim uzorcima kako bi se potvrdila uloga snova u subjektivnom osjećaju dubokog sna, no prvi rezultati bacaju novo svjetlo na ono što se događa iza zatvorenih kapaka.