Mnogi žgaravicu doživljavaju tek kao prolaznu nelagodu koju priguše tabletom omeprazola. No gastroenterologinja dr. Wendi LeBrett podsjeća da se iza upornog refluksa kiseline može kriti mnogo ozbiljniji problem – povećani rizik od raka jednjaka.
Prema njezinim riječima, kronični oblik refluksa, gastroezofagealna refluksna bolest (GERB), „spada među vodeće uzroke raka jednjaka”. Rizik dodatno pojačavaju pušenje, alkohol i prekomjerna tjelesna težina.
Problem je što svaka treća osoba s refluksom „neće imati pojma da ga ima”. Klasično pečenje u prsima nakon jela javlja se kod 60 do 70 posto oboljelih, dok se ostatak susreće s podmuklijim znakovima: kiselkastim ili gorkim okusom u ustima, upornim kašljem ili štucanjem, promuklošću, neugodnim zadahom, nadutošću i mučninom. Simptomi se pogoršavaju poslije obroka, pri ležanju ili sagibanju.
Posebno su zabrinjavajući kronični noćni kašalj i otežano disanje. „Kiselina može nadražiti dišne putove i pogoršati stanja poput astme”, upozorava dr. LeBrett. Alarm za hitan pregled su i poteškoće s gutanjem te atipična bol u prsima nakon što su isključeni srčani i plućni uzroci. Ponekad stomatolog prvi primijeti problem – oštećenu zubnu caklinu nastalu djelovanjem kiseline.
Neliječeni dugotrajni refluks može dovesti do Barrettova jednjaka, upalnog stanja u kojem se stanice sluznice mijenjaju i postaju abnormalne. Procjene britanske organizacije Cancer Research pokazuju da između 3 i 13 osoba od 100 s Barrettovim jednjakom tijekom života razvije adenokarcinom jednjaka, a godišnje manje od jedne od 100.
I kod GERB-a vrijedi isto pravilo: što su simptomi dugotrajniji i učestaliji, to je opasnost veća. Rak jednjaka često se otkriva kasno jer se rani znakovi zamijene za „običnu” žgaravicu.
Stručnjaci savjetuju da se svakome tko ima simptome koji se ponavljaju, traju tjednima ili se pogoršavaju, javi liječniku. Pravodobna dijagnostika i liječenje mogu smanjiti rizik od razvoja ozbiljnih komplikacija.