Novi, dvodnevni krug pregovora ukrajinskih i ruskih izaslanstava počinje u utorak u Ženevi, prvi put na europskom tlu otkako je Moskva prije gotovo četiri godine pokrenula sveobuhvatnu invaziju. Razgovore, kao i ranije u Abu Dhabiju i Istanbulu, posreduje administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa, a za stolom će ponovno sjediti i američki diplomati.
Rusku delegaciju predvodi Vladimir Medinski, konzervativni Putinov savjetnik poznat po osporavanju ukrajinske suverenosti. Uz njega stižu i šef vojne obavještajne službe Igor Kostjukov te zamjenik ministra vanjskih poslova Mihail Galuzin. Ukrajinsku stranu vodi tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Rustem Umerov, dok je šef predsjedničkog ureda Kirilo Budanov objavio fotografiju polaska vlakom uz poruku kako u Ženevi „ukrajinski interesi moraju biti zaštićeni”.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov najavio je da će se, osim prijedloga o prekidu vatre, razgovarati i o teritorijalnim pitanjima te „drugim zahtjevima Moskve”. U Kijevu pak nitko ne očekuje brzi proboj. Predsjednik Volodimir Zelenskij na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji poručio je da neće odustati od sjevera Donjecke oblasti, podsjetivši na ruske aneksije u Čečeniji, Gruziji i na Krimu.
„Allowing the aggressor to take something is a big mistake”, rekao je, dodavši da Rusija trenutačno gubi 30 000–35 000 ljudi mjesečno. Prema Kijevu, Moskva svejedno i dalje traži maksimalističke ustupke.
Trump je uoči sastanka okrivio ukrajinskog čelnika: „Zelenskyy needs to act. Russia wants to make a deal.” Njegov državni tajnik Marco Rubio u Münchenu je, međutim, izrazio sumnju „je li Rusija doista ozbiljna u okončanju rata”.
Još jedna točka prijepora između Washingtona i Kijeva su sigurnosna jamstva: SAD govori o 15 godina, dok Ukrajina traži obvezu dugu 30 do 50 godina. Istodobno, iz Moskve i Bijele kuće stižu sugestije da bi Ukrajina trebala održati predsjedničke izbore, što u Kijevu ocjenjuju neprovedivim dok traje rat i ratno stanje. Politolog Oleksij Haran upozorava da bi izbori bez sigurnosti i međunarodnih promatrača bili „ludost” te tvrdi da Kremlj time nastoji destabilizirati zemlju.
Susret u Ženevi održava se nekoliko dana prije četvrte obljetnice ruske invazije – obljetnice koju će, prema svemu sudeći, dočekati bez jasnog diplomatskog pomaka, ali uz sve snažnije pritiske velikih sila da se pronađe „deal” koji ni Kijev ni Moskva zasad ne smatraju prihvatljivim.
