Globalne emisije stakleničkih plinova dosegnule su novu rekordnu razinu 2024. godine, za 0,8 posto više nego 2023., unatoč znanstvenim upozorenjima da je rast trebao biti zaustavljen još 2020. Golema količina plinova koja se zadržava u atmosferi zagrijava planet, zakiseljuje oceane i pojačava klimatske katastrofe – od toplinskih valova i požara do poplava, suša i oluja.
Kako se svjetska temperatura približava granici od 1,5 °C dogovorenoj Pariškim sporazumom, stručnjaci upozoravaju na mogućnost aktiviranja niza klimatskih „točaka preokreta”. Među njima su Amazonska prašuma, Grenlandski ledeni pokrivač i Atlantska meridijanska cirkulacija (AMOC).
Posebno je ugrožen tropski koraljni grebenski sustav, nazivan i „kišnom šumom oceana”. Ti biološki dragulji, zaslužni za nezamislivu raznolikost boja i života, služe kao mrijestilišta mnogim ribljim vrstama i osiguravaju egzistenciju za više od 400 milijuna ljudi. Ako se emisije nastave povećavati sadašnjim tempom, upravo bi koraljni grebeni mogli biti prvi ekosustavi koje ćemo potpuno izgubiti zbog klimatskih promjena, upozorava struka.