Europski političari i stručnjaci iz zdravstva sve odlučnije ističu kako zdravstvo nije samo socijalna politika, već ključna poluga buduće konkurentnosti kontinenta. Na konferenciji o zdravstvenoj politici u Bruxellesu, brojni dužnosnici upozorili su da europska zdravstvena unija više nije tek postpandemijski koncept, već strateška platforma za otpornost i gospodarsku snagu EU.
Lorena Boix Alonso iz Europske komisije poručila je da su dvije glavne prioritete nove Komisije – konkurentnost, povezana s inovacijama i digitalizacijom, te sigurnost – „i zdravlje je duboko povezano s oboje”. Posebno je naglasila da zdravstvene prijetnje ne dolaze samo iz pandemija, već i iz sukoba, klimatskih promjena, pa čak i terorizma, što traži jasne alate i brzu koordinaciju.
No, prepoznavanje važnosti zdravstva nije dovoljno bez konkretnih ulaganja i pametne regulacije. Češki europarlamentarac Ondřej Knotek rezolutno je naveo: „Zdravlje je sigurnosno pitanje. Moramo napraviti domaću zadaću u Europskoj uniji. Potrebna su ulaganja, a inovacije nisu samo nove molekule, to može biti i nova proizvodna tehnologija.”
Rainer Becker iz DG SANTE-a poručio je kako „jaki, konkurentni sektor znanosti o životu jača zdravstvo i pacijente”, ali i da je za to potrebna „uravnotežena pravna regulativa i duh solidarne suradnje”.
Jedna od ključnih inicijativa je Europski zdravstveni podatkovni prostor (EHDS), koji, prema Boix Alonso, predstavlja „jedinstveni okvir koji nitko drugi nema”. No, prema riječima zastupnice Stine Bosse, EU se suočava s velikim izazovom: „Europske tvrtke dobiju prvu rundu financiranja... i to je to. Onda više ne mogu skupiti kapital i odlaze u SAD.”
Vytenis Andriukaitis upozorio je kako Europa mora razviti „paneuropski ekosustav za istraživanje, inovacije i ulaganja”, ali to zahtijeva više hrabrosti i novca: „Trebamo podršku. Trebamo kapital.”
Knotek je također istaknuo opasnost nesklada između propisa i industrijske strategije, navodeći primjer EU Direktive o pročišćavanju otpadnih voda koja bi „mogla ugroziti više od 50 % europske proizvodnje” ako nije usklađena s potrebama gospodarstva.
Sljedeći korak Europske komisije je novi Plan za prevenciju, pripravnost i odgovor na zdravstvene prijetnje, koji bi trebao omogućiti bolju koordinaciju prije i tijekom hitnih situacija. Boix Alonso je objasnila: „Radi se o tome tko što radi i kako se organiziramo”, dodajući da plan pokriva razne krize, od klimatskih do onih izazvanih otpornošću na antibiotike ili velikim ratnim sukobima.
Međutim, brojni sugovornici upozoravaju da ni najbolji alati neće dati rezultate bez učinkovite provedbe. Knotek je upozorio: „Ako nastavimo kao dosad, nećemo moći otvoriti nove projekte, nova radna mjesta u Europi. Vrlo smo blizu selidbe u SAD ili jugoistočnu Aziju.”
Becker je dodao da Europa već ima financijske instrumente i pravne mogućnosti, ali ih treba iskoristiti: „Ne čekajte zakone. Iskoristite alate.”
Na razini lijekova, Europska agencija za lijekove (EMA) već radi na listi 276 esencijalnih lijekova i planovima za prevenciju nestašica. Dr. Monica Dias iz EMA-e navela je: „Već prelazimo na prevenciju. Imamo strukture i sada surađujemo sa svim dionicima na otpornosti lanca opskrbe.”
Pitanje odgovornosti ostaje ključno – većina odgovornosti za dostupnost, pristup i zdravstvene proračune leži na nacionalnim vladama, što je istaknuo i Knotek. Neusklađenost i složeni propisi, smatraju Bosse i Becker, mogu otjerati investitore, a kapital će potražiti sigurnije okruženje.
Najžešću kritiku iznio je Andriukaitis podsjetivši kako je Komisijin prijedlog za zdravstvo od 10,3 milijardi eura srezan na 1,3 milijarde, što, kako kaže, „pokazuje mentalitet koji podcjenjuje zdravlje i obrazovanje”.