Europska komisija prošlog je tjedna formalno pokrenula Proceduru prekomjernog deficita protiv Finske, zemlje koja se godinama isticala fiskalnom disciplinom i titulom „najsretnije na svijetu”.
Prema projekcijama Komisije, finski proračunski manjak 2025. dosegnut će 4,5 % BDP-a, znatno iznad dopuštenih 3 %. Istodobno bi javni dug trebao porasti na oko 90 % BDP-a – gotovo dvostruko više nego 2019. godine.
Bruxelles od Helsinkija traži detaljan plan sanacije financija; u protivnom zemlja riskira financijske kazne, suspenziju europskih fondova i stroži nadzor nad državnom potrošnjom.
Lauri Holappa iz Finskog centra za novu ekonomsku analizu napomenuo je da su učinci rata u Ukrajini možda i sami mogli pogurnuti Helsinki preko praga: „Možda. Moguće je.”
Suočena s pritiskom rastućih troškova obrane i usporenim gospodarskim rastom, finska vlada sada mora uvjeriti Europsku komisiju da može vratiti deficit unutar europskih okvira, a pritom zaštititi svoj socijalni model i status jedne od najstabilnijih ekonomija sjevera.