Zastupnički dom američkog Kongresa u srijedu je tijesno, omjerom 218 prema 213 glasova, odobrio Save America Act – republikanski prijedlog zakona koji bi uveo najstrože savezne odredbe o provjeri identiteta i državljanstva birača u suvremenoj povijesti SAD-a.
Prema tekstu zakona, budući birači morali bi prilikom registracije priložiti dokaz o američkom državljanstvu, dok bi na biralištu ili u dopisnom glasanju vrijedila obvezna fotografija na identifikacijskom dokumentu. Popis prihvatljivih isprava uži je od onoga u većini saveznih država koje već imaju propise o osobnim iskaznicama; studentske iskaznice, primjerice, izričito se odbacuju.
Republikanci ističu da je cilj „zaštititi integritet izbora“, no protivnici upozoravaju da bi zakon trenutačno pogodio milijune građana bez valjanog dokumenta. Southern Poverty Law Center procjenjuje da 21 milijun Amerikanaca nema ni rodni list ni putovnicu, a riječ je ponajprije o siromašnijim i rasno raznolikim zajednicama.
„Cijela poanta ovoga je ograničiti tko smije glasati u ovoj zemlji”, ocijenila je Rebekah Caruthers iz organizacije Fair Elections Center. Slično razmišlja i stručnjak za izbornu infrastrukturu Gideon Cohn-Postar: „Na papiru zvuči razumno: ‘dokažite državljanstvo’. U praksi je to nevjerojatno teško.”
Zakonski prijedlog, čiji je glavni autor teksaški kongresnik Chip Roy, prošao je zahvaljujući jedinom demokratskom glasu – onom Henryja Cuellara, također iz Teksasa. No daljnja mu je sudbina neizvjesna: demokrati u Senatu već mjesecima blokiraju sličnu, blažu verziju iz 2024. godine.
„Sumnjam da će se Senat uopće očitovati o ovom prijedlogu, pogotovo kad ni prethodni nije došao na raspravu”, rekla je glavna državna tajnica Mainea Shenna Bellows, ujedno demokratska kandidatkinja za guvernerku.
Analitičari ipak upozoravaju da simbolička vrijednost zakona nije zanemariva. Caruthers smatra da označava „crvenu točku na zakonodavnoj karti“ za republikanske zastupnike u saveznim državama: i bez federalnog usvajanja, Trumpovi saveznici mogu se pozivati na njega pri uvođenju strožih propisa na lokalnoj razini.
Ako bi zakon kojim slučajem stupio na snagu, većina saveznih država morala bi u rekordnom roku prilagoditi svoje izborne sustave; zahtjevi bi počeli vrijediti odmah po objavi u Službenom listu, stoji u prijedlogu. Kritičari upozoravaju na „kaos na biračkim mjestima“ i moguću lavinu tužbi koje bi završile na saveznim sudovima.
Za sada, međutim, Save America Act ostaje prvenstveno politička poruka, a ne gotov zakonski okvir – poruka koja pokazuje gdje republikanci vide granicu između pristupačnosti izbora i njihove, kako kažu, sigurnosti.