Europski parlament smatra da je plan Europske komisije za suzbijanje stranog upletanja i dezinformacija – tzv. „Štit demokracije” – preslab u odnosu na opseg prijetnje koju predstavljaju rusko miješanje i velike tehnološke platforme iz SAD-a i Kine.
Švedski parlamentarac Tomas Tobé, autor parlamentarnog izvješća, upozorava da razina ambicije „još ne odgovara razmjeru prijetnje s kojom se suočavamo”, iako koncept naziva „važnim korakom”. Po njemu, EU se suočava s „vrlo opasnim koktelom” internetskih dezinformacija i stranog utjecaja: „Riječ je o ruskom upletanju, uz kineske i američke tehnološke divove koji jednostavno ne preuzimaju odgovornost.”
Sličan ton zauzimaju i druge političke skupine: • Zastupnica Zelenih Kim van Sparrentak ocjenjuje da su demokratske snage u Parlamentu „ujedinjene u razočaranju” prijedlogom i žele ga značajno ojačati. • Liberalni zastupnik Helmut Brandstätter poručuje da trenutna komunikacija Komisije „nema dovoljno odlučnosti”. „Dok Rusija primjenjuje sve trikove hibridnog ratovanja, Kina se pridružuje, a SAD progoni čak i najbliže saveznike, trebamo više ambicije”, kaže Brandstätter.
Dobrovoljno središte bez proračuna Ključni element inicijative – Europski centar za demokratsku otpornost – zamišljen je kao dobrovoljna mreža bez zasebnog proračuna. Države članice same bi birale hoće li sudjelovati, što Tobé smatra receptom za pasivnost: „Bez pravne jasnoće, jasnog mandata i posvećenog proračuna – ništa se neće dogoditi.” Civilno-društvene organizacije dijele taj skepticizam i upozoravaju da je odgovor Komisije „previše neodređen u trenutku kada se demokracija aktivno potkopava”.
Algoritmi pod povećalom Vrlo velike internetske platforme već po Zakonu o digitalnim uslugama moraju procjenjivati i ublažavati rizike od dezinformacija, no Sparrentak traži oštrije poteze: „Potrebne su ozbiljnije mjere protiv hiper-personaliziranih algoritama koji olakšavaju manipulaciju javnih rasprava i izbora.” Tobé se slaže: „Toliko smo ovisni o tim tehnološkim divovima da moramo djelovati drukčije.”
Neobvezujućim statusom do ograničenog utjecaja „Štit demokracije” objavljen je kao neobvezujuća komunikacija, što znači da se o njemu neće pregovarati kao o zakonodavnom aktu. Time su mogućnosti Parlamenta da izmijeni ili proširi prijedlog znatno sužene, premda zastupnici najavljuju nastavak pritiska kako bi inicijativa dobila čvršće ovlasti i financije.