Fizičari svakodnevno posežu za univerzalnim konstantama kako bi opisali prirodne pojave. U najnovijem tekstu o kojem se raspravlja postavlja se pitanje važnosti magnetske konstante, dok se podsjeća na već dobro poznatu univerzalnu gravitacijsku konstantu:
- G = 6,6743 × 10⁻¹¹ m³/kg·s², broj bez kojega je nemoguće točno predvidjeti gibanje bilo kojeg padajućeg tijela.
Autor ističe da se iste vrste „uklesanih“ brojeva nalaze u srcu gotovo svake jednadžbe u fizici. Bez njih bi modeli bili nezgrapni, a neka od najvažnijih pitanja – poput međudjelovanja električnih naboja ili magnetskih polja – ostala bi bez jasnog odgovora.
Dio članka zauzima i pregled drugih tema koje proizlaze iz ove rasprave:
• što točno predstavlja električna konstanta i zašto bismo se trebali brinuti oko nje;
• vječno pitanje AC-a i DC-a – naizmenične nasuprot istosmjernoj struji;
• kako umjetna inteligencija već nudi dizajne eksperimentalnih protokola koji nadmašuju ljudske koncepte;
• te kako pokušaji da se fizički zakoni „uzemlje“ u matematici otvaraju nova pitanja o samoj prirodi vremena.
Iako se dubinski tekst o magnetskoj konstanti nalazi iza pretplatničke barijere, njegova je glavna poruka jasna: razumijevanje tih par fundamentalnih brojeva neophodno je za svako ozbiljno bavljenje fizikom – od atomskih bombi do električnih bicikala pa sve do najnovijih matematičkih otkrića.
Autor, Rhett Allain, profesor fizike na Southeastern Louisiana University, poznat je po popularizaciji znanosti i sklonosti da rastavlja uređaje „koje potom ne može sastaviti“, kako duhovito primjećuje.
Zaključak je jednostavan: bez gravitacijske, električne i magnetske konstante svemir bi bio tek „primordijalna juha”, a mi nikada ne bismo nastali. Upravo zato, kaže Allain, vrijedi zastati i zapitati se što sve stoji iza tih naizgled suhih brojeva.
