Starije osobe i kronični bolesnici često podcjenjuju klasičnu prehladu, no stručnjaci upozoravaju da upravo u toj skupini i naizgled bezazlena infekcija može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Nacionalno vijeće za starenje podsjeća da se imunosni sustav nakon 60. godine osjetno usporava, pa svaki virus zahtijeva pažljiviji oporavak.
Najčešća, a često i najopasnija pogreška je – zaboraviti piti dovoljno tekućine.
Doktorica medicine i medicinska sestra Sandra Petersen naglašava:
„Tijekom bolesti, hidracija održava sluznice vlažnima, što pomaže u zadržavanju i izbacivanju virusa.”
Voda, dodaje, omogućuje prijenos hranjivih tvari i kisika, regulira tjelesnu temperaturu te pomaže bubrezima da uklone toksine: „Dehidracija također može pogoršati umor i glavobolje.”
S njom se slaže i liječnica Roopa Shah: pravilna hidracija čuva vlažnost nosa, grla i pluća te smanjuje rizik od sekundarnih infekcija poput bronhitisa, sinusitisa i upale pluća. Obje upozoravaju da su stariji posebno ranjivi jer nerijetko gube tekućinu i elektrolite povraćanjem ili proljevom. Petersen ističe:
„Neravnoteža elektrolita može uzrokovati slabost, zbunjenost pa čak i hospitalizaciju.”
Šah dodatno podsjeća: „Čak i blaga dehidracija može dovesti do značajno lošijih ishoda kod starijih osoba.”
Zašto je to tako?
• S godinama slabi osjećaj žeđi pa tijelo traži vodu i kad je ne osjećamo. • Mišićna masa – prirodni „rezervoar” vode – smanjuje se pa je i početna zalihost tekućine manja. • Lijekovi poput diuretika ubrzavaju gubitak tekućine.
Koliko treba piti?
Petersen preporučuje šest do osam čaša vode na dan, a tijekom bolesti još jednu do dvije više. Tekućina se, savjetuje Shah, treba rasporediti kroz cijeli dan. Dobre opcije su voda, bistri biljni čajevi i juhe, dok bi kofein i alkohol valjalo izbjegavati jer potiču dodatno izlučivanje vode.
Ukratko, pravilna hidracija nije samo pitanje ugode nego ključan dio borbe protiv uobičajene prehlade – osobito u zlatnim godinama života.