Gotovo svatko je barem jednom osjetio kratkotrajni bljesak poznatosti u potpuno novoj situaciji. Taj tren – déjà vu – zahvaća čak 97 % ljudi, no znanost još uvijek pokušava razjasniti što se točno događa u mozgu.
Što se događa u glavi? Neurolog Jean Khoury objašnjava da se fenomen javlja kada se dva mentalna procesa – prepoznavanje sadašnjeg trenutka i provjera sjećanja – privremeno „sudare”. Tada hipokampus, dio mozga zadužen za pohranu novih iskustava, nakratko „zakaže” u komunikaciji sa sljepoočnim režnjem gdje se čuvaju dugoročna sjećanja. Rezultat je lažno sjećanje koje se doživljava kao snažan osjećaj već viđenoga.
Tko ga najčešće osjeća? Istraživanja upućuju na to da je déjà vu učestaliji kod osoba s višim obrazovanjem, onih koje često putuju te kod ljudi s iznimno dobrim pamćenjem i živopisnim snovima.
Kada potražiti pomoć? Povremeni „bljesak poznatosti” uglavnom je bezazlen. No Khoury savjetuje posjet liječniku ako se epizode ponavljaju toliko često da izazivaju nelagodu ili se javljaju zajedno s glavoboljama, zbunjenošću, drhtanjem, slabošću ili gubitkom svijesti. Takvi simptomi mogu upućivati na epilepsiju, neurološko stanje koje najčešće prati intenzivan déjà vu jer upravo zahvaća sljepoočni režanj.
Za većinu ljudi osjećaj „već viđenog” ostaje tek zanimljiva kognitivna zagonetka, no učestale epizode ili one praćene drugim neurološkim znakovima zaslužuju stručnu provjeru.