Vrgorsko polje Rastok, nekad prepoznatljivo po plodnim oranicama, danas je dobrim dijelom prekriveno bristom i gustim šikarama. Prema riječima mještana, ključni su razlozi depopulacija okolnih brdsko-planinskih sela – Prapatnice, Stilje, Kašče i Gornjeg Oraha – te zapušten sustav odvodnje.
„Ovo vam je Matica od Vrgorskog mosta do Podprologa, potpuno zarasla, jednostavno nije nikoga briga”, upozorava Marko Jelavić, bivši predsjednik Mjesnog odbora Podprologa. On objašnjava kako je nekad državna tvrtka zadužena za održavanje, Vodoprivreda, za naručitelja Hrvatske vode redovito kosila korito do početka ljeta. Ove godine radovi su izostali, a kalendar pokazuje rujan.
Posljedice se vide na stotinama hektara pod vodom. Zbog začepljenog korita Matice voda ne dolazi do odvodnog kanala izgrađenog 1985. za ispuštanje prema Jezeru, već se izlijeva po njivama i voćnjacima. „U selu je oko 75 domaćinstava, gotovo svako obrađuje zemlju. Nekima je to jedini izvor prihoda, drugima dopunski, ali svima poplave odnose trud”, kaže Jelavić.
Dok rubni dijelovi polja uz naselja Banja, Orah i Podprolog još uspijevaju podizati nasade jagoda, lubenica i povrtlarskih kultura, ostatak poljoprivrednika ljeti se bori s kombinacijom suše i nekontroliranog dotoka vode iz Trebižata (BiH) kanalom Parilo – Brza voda. Sve dodatno otežavaju zatrpani kanali, neodržavani više godina.
Mještani prozivaju Hrvatske vode zbog „maćehinskog odnosa”. „Zanimljivo je kako zaborave pustiti naloge za čišćenje, ali ne preskoče slati uplatnice za naknadu uređenja voda”, ironično primjećuje Jelavić.
Od državne tvrtke zasad nema službenog odgovora, dok stanovnici Podprologa strahuju da bi iduće jesenske kiše mogle potpuno onemogućiti sadnju i berbu u Rastoku, polju čija je plodnost oduvijek hranila Vrgoračku krajinu.