Najveća europska nuklearna elektrana u Zaporižji ponovno prima struju s ukrajinske mreže, čime je okončan tridesetodnevni izvanredni režim u kojemu je šest reaktora ovisilo o dizelskim agregatima za hlađenje.
Prema ukrajinskim izvorima, ruski su tehničari 23. rujna ostavili postrojenje bez vanjskog napajanja nakon prekida 750-kilovoltnog voda preko rijeke Dnipro. Unatoč hladnom gašenju reaktora, bez stabilnog hlađenja postojala je opasnost od sporog pregrijavanja i moguće katastrofe nalik Fukušimi.
Ruska strana je, tvrde isti izvori, planirala 7. listopada preusmjeriti elektranu na rusku mrežu preko novoizgrađene veze prema Mariupolju — simboličan „rođendanski poklon” Vladimiru Putinu. No diverzantske akcije ukrajinskih partizana dan ranije oštetile su dalekovode i osujetile taj plan, što je Rusiju prisililo da popravi izvorni 750-kilovoltni vod i ponovno ga spoji na teritorij pod ukrajinskom kontrolom.
Tijekom radova 7. listopada ruski je namjesnik u okupiranoj Zaporiškoj oblasti Jevgenij Balicki prijavio nestanak struje u svim većim naseljima, optuživši za to ukrajinske bespilotne letjelice.
Privremeni lokalni prekid vatre, dogovoren uz posredovanje Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), omogućio je ekipama da 30 dana nakon potpunog gubitka vanjskog napajanja uspješno reaktiviraju spoj. IAEA je odmah potvrdila dovršetak radova, a njezin glavni direktor Rafael Grossi poručio je: „Today is a rare good day for nuclear safety and security in Ukraine and beyond, although the overall situation of course remains highly precarious.”
Kijev i neovisni analitičari optužuju Moskvu da je namjerno izazvala prvotni prekid kako bi stekla izgovor za spajanje postrojenja na rusku mrežu, čime bi učvrstila kontrolu nad ključnim energetskim čvorištem. Unatoč današnjem olakšanju, stručnjaci upozoravaju da sigurnosni rizici ostaju visoki sve dok se borbe nastavljaju u neposrednoj blizini elektrane.
