Peking je posljednjih tjedana signalizirao mogućnost ograničavanja izvoza rijetkih zemnih elemenata – ključnih sirovina za elektroniku, automobile na baterije i vojne sustave. Sama najava bila je dovoljna da američka i europska industrija, već opterećene prekidima opskrbnih lanaca, reagiraju nervozno.
• Kinezi drže dominantan udio – procjene govore o više od 60 % svjetske proizvodnje i prerade tih metala. • U Europskoj uniji rijetki zemni elementi službeno su proglašeni „kritičnom sirovinom”, a Bruxelles ubrzano traži alternativne dobavljače i pokreće vlastite projekte rudarenja. • U Sjedinjenim Državama Pentagon financira otvaranje domaćih i kanadskih nalazišta ne bi li smanjio ovisnost o Pekingu.
Ipak, analitičari ističu da minerala ima i drugdje – problem je što ih netko „radišan” treba iskopati, pročistiti i staviti na tržište, a to je posao za koji je Kina uložila desetljeća ulaganja i izgradila tehnološku prednost.
U političkom nadmetanju koje je kolumnist usporedio sa susretom dviju čelnica – „jedni imaju Stellu Li, drugi Ursulu” – Zapad zasad odgovara diplomatskim apelima i ambicioznim planovima za recikliranje. Koliko će to brzo dati rezultate, ostaje neizvjesno, dok kinesko „carstvo komunističkog kapitalizma” pokazuje da može jednim potezom uzdrmati čitav globalni lanac vrijednosti.