Zagrebačka nadbiskupija uputila je u ponedjeljak oštru izjavu protiv prijedloga da Grad Zagreb u osnovne i srednje škole uvede novi predmet „zdravstveni odgoj i obrazovanje“. Prema nadbiskupiji, iza pojmova poput „dobrobiti djece“, „znanstvenih spoznaja“ i „suvremenih vrijednosti“ krije se pokušaj nametanja sadržaja nespojivih s kršćanskim i općeljudskim vrijednostima.
Nadbiskupija ističe da se osobito protivi unosu „rodne ideologije“, koju ocjenjuje znanstveno neutemeljenom i suprotnom integralnom antropološkom pristupu. Vjernike i roditelje poziva da aktivno prate školske programe, sudjeluju u vijećima roditelja te „ne budu nezainteresirani za prijedloge i stvarne namjere onih koji, političkom snagom, nameću kurikul“.
U priopćenju se navodi da je zdravstveni odgoj „nedopustivo privatiziran i ideološki profiliran“ te se upozorava na opasnost „jezičnog inženjerstva“ kojim se, tvrde, prikrivaju stvarni ciljevi. Posebno problematičnim smatraju odvajanje predmeta u zasebnu nastavnu cjelinu bez jasnih znanstvenih uporišta.
Iako zakonska odredba predviđa da kurikul donosi resorni ministar, nadbiskupija podsjeća da Grad Rijeka već provodi okvirni kurikulum zdravstvenog odgoja. Tvrdi da se njime osnovnoškolcima predstavlja „znanstveno neutemeljena definicija rodnog identiteta kao zbira brojnih identiteta neovisnih o spolu“ te ih se usmjerava na spolne odabire „koji zanemaruju odgovornost za razvoj djece i mladih“.
Kurikul, smatra Crkva, odstupa od nacionalnih smjernica i suprotan je uvjerenjima „velikoga broja roditelja“ te načelu neutralnosti javnih škola. „Zdravstveni odgoj mora počivati na objektivnim znanstvenim temeljima, a ne na društvenim konstruktima“, stoji u priopćenju.
Nadbiskupija poziva nadležne da se o tako važnim temama raspravlja na nacionalnoj razini i da se pritom zajamči pravo na vjersku slobodu učenika i njihovih roditelja. Upozorava i na „ideološke zahvate s primjesama jednoumlja“, koje ocjenjuje razornima za društvo ako se nametnu kroz školske programe.
Zaključno, Crkva apelira da se zdravstveni odgoj ne pretvori u sredstvo političke moći, nego da ostane utemeljen na „integralnom pristupu čovjeku“ i otvoren svim sastavnicama društva.