Hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol (HDZ) prošlog je tjedna podigao prašinu izjavom da bi Hrvati u Bosni i Hercegovini mogli dobiti vlastiti entitet ako bošnjačka politika nastavi blokirati izmjene izbornog zakona i "preglasavati" Hrvate. Gostujući na Radio televiziji Herceg-Bosne, Sokol je upozorio da će se, bez kompromisa, "jednog jutra probuditi s trećim entitetom" te istaknuo da se BiH bez izborne reforme teško može kretati prema Europskoj uniji.
Izjava je izazvala oštre reakcije u bošnjačkoj javnosti, a prigovori su se proširili i na Hrvatsku. Slično negodovanje izbilo je i krajem prošle godine kada je američki analitičar Max Primorac u Kongresu SAD-a zatražio osnivanje hrvatskog entiteta, a tada je ministar obrane BiH Zukan Helez nazvao Primorca i europarlamentarku Željanu Zovko "ustaškom kopiladi".
Međutim, dok pojedini HDZ-ovi eurozastupnici otvoreno zagovaraju treći entitet, službena linija Vlade RH zvuči suzdržanije. Premijer Andrej Plenković u javnim nastupima naglašava da BiH ima "dva entiteta i tri konstitutivna naroda", inzistira na "legitimnom predstavljanju" Hrvata i snažno lobira za što skoriji početak pristupnih pregovora BiH s EU-om, ali pri tomu ne spominje razdvajanje zemlje na tri entiteta.
Zapetljaj je dodatno produbio prošlogodišnji Plenkovićev posjet Banjoj Luci, gdje je zajedno s HDZ-om BiH održao sjednicu i protokolarno se rukovao s Miloradom Dodikom, sada već pravomoćno osuđenim zbog podrivanja ustavnog poretka BiH. U Sarajevu je posebno odjeknula i činjenica da je hrvatski premijer u BiH ušao preko još neotvorenog graničnog prijelaza.
U vanjskoj politici svoj glas ima i predsjednik Republike Zoran Milanović, ali njegove poruke najčešće idu u drugom smjeru. Milanović se ranije upustio u rasprave oko pravne kvalifikacije genocida u Srebrenici, a više je puta zagovarao „stratešku suradnju Hrvata i Srba“ kako bi se suprotstavili, po njemu, bošnjačkoj težnji prema unitarnoj građanskoj državi. Za razliku od premijera, Milanović i Dodik održavaju prijateljske odnose pa su si uzajamno uzvratili privatne posjete u Laktašima i na Hvaru.
Treći ključni glas HDZ-a u Bruxellesu, europarlamentarac Davor Ivo Stier, također ne spominje novi entitet. Umjesto toga naglašava da BiH mora ispuniti sve reformske kriterije koje postavlja Europska komisija kako bi započela pregovore o članstvu.
Rezultat je politički kakofoničan: iz vrha iste hrvatske stranke dolaze poruke koje sežu od prijetnje trećim entitetom do isključivog inzistiranja na izbornom inženjeringu i ubrzanju eurointegracijskog procesa. Takav raskorak ostavlja otvorenim pitanje – postoji li uopće jedinstvena službena politika Zagreba prema BiH ili se smjer mijenja ovisno o govorniku i auditoriju.
