U tri godine, od 1. siječnja 2022. do kraja 2024., Grad Zagreb preuzeo je 153 nekretnine čiji vlasnici nisu imali nasljednike.
Prema podatcima Gradskog ureda za upravljanje imovinom i stanovanje, gradskim portfeljem sada raspolažu:
- 72 zemljišta
- 7 poslovnih prostora i garaža
- 74 stana
Ukupno 69 pravomoćnih sudskih rješenja o nasljeđivanju dodijelilo je tu tzv. ošasnu imovinu Zagrebu. Riječ je o praznim stanovima, napuštenim garažama i neiskorištenim parcelama koje, nakon što se nasljednici ne pojave, automatski prelaze u vlasništvo jedinice lokalne samouprave.
Grad u tim nekretninama vidi i priliku i izazov. Zemljišta i poslovni prostori mogu se uklopiti u urbanističke planove ili ponuditi na tržištu putem natječaja, dok bi se stanovi mogli pretvoriti u dio gradskog stambenog fonda za socijalno ili službeno stanovanje.
Istodobno, velik dio preuzetih objekata zahtijeva značajna ulaganja – od obnove i adaptacije do rješavanja imovinsko-pravnih komplikacija. Zbog toga dio nekretnina godinama ostaje prazan, čekajući sredstva i planove koji bi ih vratili u funkciju.
Osim što povećava gradski kapital, ošasna imovina može generirati prihode kroz najam, koncesije ili prodaju. Stručnjaci upozoravaju da je pritom jednako važno strateški usmjeriti taj skriveni potencijal kako bi donio društvenu korist – od pristupačnijeg stanovanja do novih javnih sadržaja.