Unatoč zabrani koju je Europska unija uvela nakon ruske invazije na Ukrajinu, internetske stranice državnih medija iz Moskve i dalje se nesmetano otvaraju u većini država članica, pokazuje novo istraživanje londonskog Instituta za strateški dijalog (ISD).
ISD je u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj testirao po tri najveća pružatelja internetskih usluga. Od 58 domena povezanih s 26 sankcioniranih medija – među kojima su RT (bivši Russia Today) i Sputnik – blokada je zakazala u 76 % pokušaja.
„Ruski državni mediji i dalje imaju snažnu online prisutnost, što je trajni izazov za zapadne demokracije”, navodi se u izvješću. Posebno se kritizira Europska komisija zbog izostanka „konačnog popisa svih domena” povezanih s sankcioniranim redakcijama, što pružatelje usluga i nacionalna tijela ostavlja bez jasnih smjernica.
Autor studije Pablo Maristany de las Casas ističe da Kremlju od ruke ide zaobilaženje zabrane: „RT koristi tzv. zrcalne domene – sadržaj blokirane stranice jednostavno kopiraju na novu web-adresu.” Slovačka, čija je vlada premijera Roberta Fica poznata po proruskim stavovima, pokazala se najlošijom – nijedna domena ondje nije blokirana jer su zakonske ovlasti za takve mjere istekle još 2022. Druga najslabija je Poljska, dok su Francuska i Njemačka najuspješnije provodile blokade.
Iako većina sankcioniranih domena bilježi manje od tisuću mjesečnih posjeta, Njemačka je iznimka: tri domene, uključujući RT, dosežu više od 100 000 pregleda mjesečno, podržane i objavama anonimnih X-računa na francuskom i njemačkom jeziku. Samo u svibnju takvi su profili podijelili gotovo 50 000 poveznica, mahom na RT-ove stranice.
Na kritike je reagirao glasnogovornik Komisije porukom da su „pružatelji usluga dužni blokirati pristup svim domenama obuhvaćenima sankcijama, uključujući poddomene i nove adrese”. No autori studije upozoravaju da je za učinkovitu provedbu potrebno agilnije praćenje i javno dostupan, ažurirani popis svih povezanih web-lokacija.