Sjedinjene Države pojačale su pritisak na Kijev i Moskvu da okončaju rat koji traje gotovo četiri godine, otkrio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Prema njegovim riječima, Washington je ponudio da već idućeg tjedna ugosti pregovaračke timove u Miamiju i da se cjelokupni sporazum zaključi do lipnja.
„Sjedinjene Države su prvi put predložile da se dva pregovaračka tima – Ukrajine i Rusije – sastanu u Sjedinjenim Državama, vjerojatno u Miamiju, za tjedan dana”, izjavio je Zelenski, dodajući: „Kažu da sve žele završiti do lipnja.”
Ključan spor: teritorij Donbasa
Moskva trenutačno drži oko 20 % ukrajinskog teritorija i zahtijeva potpunu kontrolu nad istočnom regijom Donjeck, uz prijetnju da će je osvojiti silom ako pregovori propadnu. Kijev, pak, odbija predati bilo koji dio zemlje, smatrajući da bi ustupak ohrabrio daljnju rusku agresiju.
Ukrajinska je strana predložila „zamrzavanje” sukoba na postojećoj crti bojišnice, što je Rusija odbila. Washington, prema Zelenskijem, zagovara pretvaranje područja Donjecka koje je još u ukrajinskim rukama u „slobodnu gospodarsku zonu” lišenu vojne prisutnosti obiju vojski. „Čak i ako dođemo do uspostave slobodne gospodarske zone, bit će nam potrebna poštena i pouzdana pravila”, napomenuo je ukrajinski predsjednik.
Neriješeno pitanje nuklearke Zaporižje
Dodatni čvor predstavlja najveća europska nuklearna elektrana u Zaporižju, koju su ruske snage zauzele na početku invazije i od tada je ne napuštaju. Zelenski je rekao da dvije strane još nisu postigle „zajedničko razumijevanje” o budućem statusu postrojenja.
„Ukrajina neće tolerirati da Rusija i Sjedinjene Države sklapaju dogovore o Ukrajini iza naših leđa”, poručio je predsjednik, aludirajući na strah da bi sudbina zemlje mogla biti odlučena bez njezine pune uključenosti.
Pregovori uz neprekidne napade
Dok diplomatski napori traju, Rusija nastavlja raketne udare koji, tvrdi Kijev, ciljaju ključnu civilnu infrastrukturu. Najnoviji val pogodio je termoelektrane Burštinska i Dobrotvirska na zapadu zemlje, ostavivši milijune bez struje i topline usred zimskih temperatura. Zbog štete je uvoden i izvanredni uvoz električne energije iz Poljske, a ukrajinski nuklearni reaktori morali su smanjiti proizvodnju.
Moskva, koja negira gađanje civila, u petak je optužila Ukrajinu za ranjavanje visokog generala ruske vojne obavještajne službe u Moskvi. Kijev tu tvrdnju zasad nije komentirao.
Rat je započeo u veljači 2022., kada je Kremlj invaziju opisao kao „specijalnu vojnu operaciju” radi zaustavljanja širenja NATO-a – obrazloženje koje Ukrajina i njezini saveznici smatraju izgovorom za protupravnu aneksiju teritorija. Sukob je do sada odnio desetke tisuća života, razrušio čitave gradove i raselio milijune ljudi.
