Napadi koje su zajednički izveli američki i izraelski zrakoplovi tijekom noći pogodili su vojne objekte i ključnu infrastrukturu u Teheranu, uz izvješća o civilnim žrtvama i golemoj materijalnoj šteti. Dok se dim još sabija nad iranskom prijestolnicom, Pentagon prema navodima vlastitih dužnosnika razmatra mogućnost višednevnih, pa i višetjednih kopnenih operacija unutar Irana.
• Dodatne postrojbe već su u pokretu – među njima i dijelovi 82. zračno-desantne divizije – no odluka o ulasku na iranski teritorij još nije formalno donesena. • Plan predviđa kombiniranje specijalnih i konvencionalnih snaga uz snažnu zračnu potporu.
Teheran uzvraća istom mjerom. Iranske rakete pogodile su ciljeve povezane sa SAD-om u više zemalja Zaljeva, a predsjednik parlamenta Mohammad-Bagher Ghalibaf poručio je da vojska „čeka da američki vojnici uđu kopneno kako bi po njima zasule vatru”.
Širenje bojišnice
Napetosti se prelijevaju preko iranskih granica. Pobunjenički pokret Hutija iz Jemena ponovo je lansirao projektile prema Izraelu, otvarajući dodatnu frontu u ionako zapaljivoj regiji. Manji napadi i uzvratni udari zabilježeni su i u Bahreinu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima te Saudijskoj Arabiji, što produbljuje strah od regionalnog požara.
Gospodarske posljedice
Eskalacija se odmah prelila na globalna tržišta: cijena nafte skočila je za više od 4 %, dok su burzovni indeksi u državama Perzijskog zaljeva potonuli pod pritiskom investitorskog bijega.
Diplomatski front
Pakistan, uz potporu više bliskoistočnih aktera, pokušava progurati prijedlog prekida vatre, ali za sada nema opipljivog napretka. Dok diplomati traže izlaz, na terenu se gomilaju trupe – a Teheran i Washington upiru prstom jedan u drugoga, prijeteći otvorenim kopnenim sukobom koji bi Bliski istok mogao gurnuti u najdublju krizu u posljednjim desetljećima.