Sjedinjene Američke Države ozbiljno razmatraju smanjenje svojeg vojnog kontingenta u Njemačkoj – prvi put od završetka Hladnog rata – što u Berlinu i ostatku Europe budi opipljivu nelagodu.
Ministar obrane Boris Pistorius nedavno je u Washingtonu s američkim kolegom Peteom Hegsethom dogovorio „blisku koordinaciju” oko „korak-po-korak” provedbe takve odluke, premda je nakon razgovora nastupio s dozom pesimizma. Njemačka je na američkoj sigurnosnoj kišobran odavna navikla: vlastite je oružane snage desetljećima zanemarivala, a danas gospodarski najjača članica EU-a i dalje se oslanja na gotovo 84 000 američkih vojnika raspoređenih diljem Europe.
Poruke iz Washingtona međutim variraju. Kad je kancelar Friedrich Merz u lipnju bio u Bijeloj kući, Donald Trump ga je uvjeravao da ne razmišlja o povlačenju. Samo nekoliko tjedana poslije, tijekom Pistoriusova posjeta, Pentagon je priopćio da preispituje globalni raspored snaga te razmatra preusmjeravanje dijela trupa iz Europe u Indo-Pacifik. Neslužbene informacije govore o reviziji koju vodi zagovornik tvrđeg kursa prema Kini Elbridge Colby, a obuhvatila bi i 20 000 vojnika poslanih u Europu nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022.
Saveznici ne znaju rokove; upitan o planu, francuski predsjednik Emmanuel Macron uzvratio je ironično: „Ne. Bilo bi lijepo znati.”
Njemačka je domaćin ključne američke infrastrukture: zrakoplovna baza Ramstein polazna je točka za operacije na Bliskom istoku i u Africi; Landstuhl ima najveću američku vojnu bolnicu izvan SAD-a; Wiesbaden i Stuttgart drže zapovjedništva za Europu i Afriku. U Grafenwöhru se nalazi najveći NATO-ov vježbovni poligon, u Rheindahlenu je eskadrila F-16, a u Büchelu američke nuklearne bojne glave.
Kako bi odobrovoljila Washington, Merzova vlada je u lipnju objavila plan povećanja obrambenog proračuna s 86 milijardi eura 2025. na 153 milijarde eura do 2029., što bi iznosilo oko 3,5 % BDP-a. Politico ocjenjuje da je riječ o „umjereno uspješnom” pokušaju pridobivanja američke naklonosti. Merz je početkom srpnja ponovno nazvao Trumpa, tražeći nastavak isporuka oružja Ukrajini i jasnoće oko budućnosti trupa. „Europa mora učiniti više, ali Njemačka se pojačava. Pogledat ćemo što ima smisla u budućnosti”, kazao je Trump.
No izračuni londonskog Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) pokazuju koliko bi svaki američki rez Njemačku i EU mogao stajati: zamjena američke logistike, baza, obavještajnih kapaciteta i naoružanja koštala bi otprilike 870 milijardi eura.
Dok Berlin žuri povećati izdvajanja za obranu, a saveznici čekaju službenu odluku, jasno je samo jedno: eventualno povlačenje američkih snaga otvorilo bi najveću sigurnosnu dilemu u Europi u posljednja tri desetljeća.
