Brzo nakon što je Narodna skupština Republike Srpske povukla sporne propise koji su najavljivali moguće odcjepljenje i kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma, uslijedila je reakcija Washingtona. Sankcije uvedene bliskim suradnicima Milorada Dodika uklonjene su, a najavljena je i deblokada bankovnih računa članova njegove obitelji.
Politički analitičar Zoran Krešić procjenjuje da ti koraci nisu izolirani, nego dio šire strategije stabilizacije države: „Očigledno je dogovoreno povlačenje zakona koji su iritirali međunarodnu zajednicu i izazivali napetosti u bošnjačkoj javnosti.” Smatra da bi novi pristup trebao „BiH konačno stabilizirati i postaviti na zdrave temelje”.
Komunikacijski stručnjak Marko Ljubić vidi u američkoj promjeni kursa „snažan udarac unitarnoj bošnjačkoj politici i njezinim nositeljima, prije svega Bakiru Izetbegoviću i Željku Komšiću”. Prema njegovu mišljenju, dok je „Dodikova separatistička retorika zapravo odgovarala” bošnjačkoj strani jer je služila kao izgovor za pritisak na hrvatske pozicije, nestankom tog alibija otvaraju se uvjeti za novu ravnotežu.
Krešić podsjeća kako se "od 2000. godine do danas odvijala tiha, puzeća revizija Daytona, isključivo u korist bošnjačke strane", što povezuje sa snažnim utjecajem Ankare i Rijada te interesom SAD-a da podrži muslimansku stranu. Ljubić, pak, ocjenjuje da najnoviji američki potezi „vraćaju BiH u izvorne okvire Daytona” i stvaraju uvjete za ravnopravniji odnos triju konstitutivnih naroda.
Za sada ostaje otvoreno hoće li novonastala dinamika doista zaustaviti dugogodišnje političke blokade i približiti državu euroatlantskim integracijama, no povlačenje spornih zakona i signal iz Washingtona već su označili važan pomak u složenoj bosanskohercegovačkoj slagalici.
