Podaci Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) pokazali su da je ukupna potrošnja lijekova u Hrvatskoj prošle godine dosegnula 1639 definiranih dnevnih doza (DDD) na tisuću stanovnika – 6,4 % više nego godinu ranije. Financijski, riječ je o iznosu od 1,76 milijardi eura.
Najčešće se posezalo za vitaminom D (kolekalciferol), a odmah iza slijedili su atorvastatin, pantoprazol, rosuvastatin te acetilsalicilna kiselina.
Bjelovarsko-bilogorska županija uvjerljivo prednjači po izvanbolničkoj potrošnji svih lijekova – 1988 DDD na tisuću stanovnika. Slijede Virovitičko-podravska i Krapinsko-zagorska. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Požeško-slavonska županija (1261 DDD), Splitsko-dalmatinska (1342) i Dubrovačko-neretvanska (1397). Razlika je naglašena: stanovnici Bjelovara troše čak 58 % više lijekova od Požežana.
Kad je riječ o lijekovima za smirenje, slika se dodatno zaoštrava. Vukovarsko-srijemska županija bilježi najveću potrošnju – 279 dnevnih doza na tisuću stanovnika. Odmah iza su Virovitičko-podravska i Koprivničko-križevačka županija. Nacionalni prosjek pogone benzodiazepini, ponajviše diazepam (Normabel, Apaurin), s oko 42 doze na tisuću stanovnika dnevno. Preračunato, taj lijek svakog dana uzima približno 160 000 građana.
Najmanje sedativa troše Karlovčani – 173 DDD. Niže vrijednosti bilježe i Istarska te Splitsko-dalmatinska županija.
Velike regionalne razlike upućuju na različite obrasce propisivanja, ali i na socijalno-zdravstvene prilike pojedinih sredina. Struka upozorava da stalni porast potrošnje, osobito benzodiazepina, traži pojačanu edukaciju i dostupniju psihološku podršku kako bi se ublažile posljedice sve tanjih živaca nacije.