Aleksandar Vučić ponovno je Hrvatsku označio ključnim vanjskim akterom navodne „obojene revolucije” u Srbiji – i to svega dva tjedna prije lokalnih izbora zakazanih za 29. ožujka u deset općina.
Vučić je ustvrdio da je Zagreb „izravno i najsnažnije” poticao prošlogodišnje studentske prosvjede koji su nakon tragedije na novosadskom kolodvoru prozvali vlast zbog korupcije i zatražili prijevremene izbore. Uslijedila je žestoka retorička razmjena Beograda i Zagreba: hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je obavještavanje NATO-a o srpskoj kupnji hipersoničnih projektila, dok je Vučić uzvratio tvrdnjom da Srbi „strijepe” od navodnog vojnog saveza Hrvatska–Albanija–Kosovo, ali da posjeduju oružje za snažno odvraćanje.
Neovisni beogradski mediji takvu razmjenu opisuju kao „dupli pas” dvojice premijera, podsjećajući da se zaoštravanje odnosa s Hrvatskom redovito pojačava uoči izbora. Vučićeva Srpska napredna stranka (SNS) na izbore izlazi pod sloganom „Aleksandar Vučić – naša obitelj”, a predsjednik gotovo svakodnevno obilazi gradove u kojima se glasuje.
Nevladina organizacija Biro za društvena istraživanja (BIRODI) bilježi da je od 20. veljače do 14. ožujka Vučić imao 16 javnih nastupa u lokalnim sredinama i „istodobno nastupa kao šef države, vođa vladajuće političke strukture i sudionik izborne kampanje”. BIRODI upozorava da se time krše preporuke OESS-ova Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) o jasnom odvajanju državnih i stranačkih aktivnosti.
Iako ga ustav, u članku 111., obvezuje da „izražava državno jedinstvo Republike Srbije”, Vučić ne pokazuje namjeru povući se iz kampanje. Na izborima će se, stoga, usporedno testirati snaga SNS-a, otpornost studentskog pokreta i učinkovitost još jedne zaoštrene antikroatske retorike u mobilizaciji birača.
