Država je krajem srpnja prihvatila trogodišnji program financiranja Hrvatske kinoteke od 2026. do 2028. i za tu svrhu osigurala 2,16 milijuna eura. Više od polovice iznosa namijenjeno je novoj tehničkoj opremi, a oko 980 000 eura ide izravno na digitalnu restauraciju filmske baštine, čime će se gotovo udvostručiti broj zaštićenih minuta – plan je u tri godine obnoviti do dvadeset dugometražnih igranih filmova.
Osim snažnije restauracije, program otvara put dugoočekivanom osamostaljenju Hrvatske kinoteke, koja trenutačno djeluje unutar Hrvatskog državnog arhiva (HDA). Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl najavio je da će se Kinoteka izdvojiti iz HDA-a te dobiti novi, adekvatniji prostor s vlastitom kinodvoranom od približno 70 sjedala.
Zašto izdvajanje?
Struka već godinama upozorava da vrsta građe i ritam rada filmskog arhiva zahtijevaju poseban režim. Filmolog Bruno Kragić podsjeća da su „gotovo svi strani filmski arhivi/kinoteke samostalne ustanove” i da je javno prikazivanje klasičnih filmova „jedan od razloga osnivanja i postojanja kinoteka u svijetu”.
Željko Luketić, voditelj platforme Jučer Danas Sutra, ističe kako „Kinoteka kao odvojen subjekt može brže i uprihoditi dodatna sredstva” te preuzeti ulogu nikad realiziranog hrvatskog Instituta za film. U sadašnjem, velikom sustavu HDA-a, kinotečni segment „predstavlja tek djelić velikog arhivskog mehanizma”.
Stari problemi, novi ritam
Prijenos prava na filmove snimljene prije 1991. nikada nije u cijelosti riješen, pa će ubrzani restauratorski tempo ponovno otvoriti pitanje nadležnosti i financijske održivosti. U većini post-socijalističkih zemalja prava su ranije prebačena na specijalizirane ustanove, dok Hrvatska Kinoteka još uvijek funkcionira kao odjel državnog arhiva.
Pročelnik Kinoteke Dinko Majcen priznaje da trenutno „ne postoji kinotečna kinodvorana, kao ni ostali elementi koje čine neku kinoteku”. Unatoč suradnji s dvadesetak kino-dvorana i udrugama, prikazivačka djelatnost odvija se „izvan sustava”, pa će se novom organizacijom morati „ustrojiti i organizirati potpuno novi sustav čiji je osnovni zadatak prezentacija filmskog fonda”.
Nova dvorana – kada i gdje?
Planirana 70-sjedeća dvorana tek treba pronaći lokaciju. „U ovom trenutku u Zagrebu takvog prostora nema, no u suradnji ministarstava na tome se radi”, kaže Majcen. Time bi se nastavio kontinuitet kultne dvorane u Kordunskoj ulici, koja je desetljećima bila stjecište filmofila, ali danas djeluje pod Centrom za kulturu i film Augusta Cesarca i mora „preživjeti i s novim filmovima”.
Što dalje?
• 2026. počinje trogodišnji ciklus digitalne restauracije s ciljem dvostruko većeg broja zaštićenih minuta. • Pokreće se procedura pravnog izdvajanja Kinoteke iz HDA-a. • Traži se gradski prostor za intimnu dvoranu s 70 sjedala i popratne sadržaje.
Ako plan uspije, Hrvatska bi po prvi put dobila samostalnu instituciju posvećenu očuvanju, restauraciji i prezentaciji nacionalne filmske baštine, s kapacitetom da sama stvara prihode, aplicira na europske fondove i razvija novu, mlađu publiku za klasični film.