Vlada je na današnjoj sjednici uputila u saborsku proceduru dva prijedloga zakona kojima prilagođava domaće zakonodavstvo novim europskim pravilima – izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama i poseban zakon o provedbi Europskog akta o slobodi medija (EMFA).
• Brže do gigabitnih mreža
Prema riječima ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama omogućit će realizaciju Uredbe (EU) 2024/1309, poznate kao Akt o gigabitnoj infrastrukturi. Time se: – potiče zajednička upotreba postojeće infrastrukture; – pojednostavljuje postavljanje nove optičke i 5G mreže; – smanjuju troškovi gradnje mreža vrlo velikog kapaciteta.
„Donošenjem predloženog zakona omogućit će se lakše i brže uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta, to jest gigabitnih elektroničkih komunikacijskih mreža uz što niže troškove”, rekao je Butković. Ministarstvo prostornog uređenja, Državna geodetska uprava i HAKOM određeni su kao ključna provedbena tijela, a zakon daje pravnu podlogu za imenovanje jedinstvenog pružatelja usluga kritičnih komunikacija.
• Provedba Europskog akta o slobodi medija
Drugi prijedlog zakona, koji je predstavila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, uređuje primjenu EMFA-e, uredbe koja se od 8. kolovoza izravno primjenjuje u svim državama članicama EU. Vlada smatra da su za potpunu provedbu potrebna dodatna nacionalna pravila, osobito u dijelu: – uredničke neovisnosti i transparentnosti vlasništva; – nadzora nad državnim oglašavanjem; – suzbijanja dezinformacija i hibridnih prijetnji.
„U prvom redu bili su to izazovi digitalizacije koji su značajno promijenili prekogranični doseg medijskih usluga, zatim potreba boljeg definiranja uredničke neovisnosti, transparentnosti vlasništva i financiranja medija”, naglasila je Obuljen Koržinek.
Novi zakon: – uvodi Agenciju za medije, pravnog sljednika dosadašnje Agencije za elektroničke medije, čija će nadležnost prvi put obuhvatiti i tiskane medije; – precizira način izbora upravljačkih tijela HRT-a i Hine: Vijeće za medije dobiva ovlast nadzirati taj proces; – propisuje strože obveze objave vlasničke strukture, izvora financiranja te uvjete pod kojima javna tijela objavljuju oglase ili dodjeljuju sredstva za proizvodnju i emitiranje programa.
Oba zakonska prijedloga idu u redovnu saborsku proceduru, a Vlada očekuje njihovo donošenje do kraja godine kako bi Hrvatska pravodobno ispunila obveze proizašle iz novih europskih uredbi.